Dan otvorenih vrata HAZU - u Akademiji se 'rukuju znanost i umjetnost'

(Hina/EPA)

Predstavljajući program ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), njezin predsjednik, akademik Velimir Neidhardt, podsjetio je u srijedu na riječi prvoga predsjednika Akademije dr. Franje Račkoga da se - u Hrvatskoj akademiji 'rukuju znanost i umjetnost'.

Tradicionalna manifestacija Dan otvorenih vrata HAZU održava se danas od 10 do 19 sati.

Za javnost je otvorena palača HAZU te njezinih 30-tak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

HAZU je i ove jeseni, osmi put za redom, otvorila svoja vrata javnosti potaknuta velikim zanimanjem građana, koji rado dolaze u svoju Akademiju, rekao je akademik Neidhardt na uvodnoj svečanosti dobrodošlice u atriju palače Akademije na kojoj je, uz članove Akademije, bio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.

Dodao je kako ga posebice raduje što će HAZU danas posjetiti mnogi učenici i mladi ljudi, među kojima i razred osnovnoškolaca koji su bili na svečanosti, da bi vidjeli neke temelje hrvatskoga identiteta i kulture kao što je dragocjena Baščanska ploča iz 1100. koja resi atrij palače Akademije, i škrinja sv. Šimuna iz druge polovice 14. stoljeća.

Naglasivši kako je Akademija protivnik bilo kakvih podjela u hrvatskom društvu po bilo kojoj osnovi - nacionalnoj, religijskoj, rasnoj, akademik Neidhardt rekao je da HAZU prema svima njeguje isti odnos.

Predsjednik HAZU poručio je mladima da, bez obzira na to gdje će živjeti i raditi, budu svjesni gdje su rođeni i znaju da je njihov identitet ovdje i da ih upravo on definira.

Oko stotinu različitih događanja na deset adresa u Zagrebu i u još 13 hrvatskih gradova

Tijekom ovogodišnjega Dana otvorenih vrata članovi i djelatnici Akademije pripremili su oko stotinu različitih događanja - predavanja, prezentacija, izložaba, promocija, radionica, koncerata, projekcija filmova na deset adresa u Zagrebu te u još 13 hrvatskih gradova u kojima djeluju jedinice i zavodi HAZU - Dubrovniku, Trstenom, Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Križevcima, Varaždinu, Bjelovaru, Požegi, Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru.

Glavna poruka ovoga Dana otvorenih vrata je - Znanje je prijatelj uspjeha i na tom tragu je predsjednik Neidhardt skrenuo pozornost posjetiteljima na izložene modele brončanih skulptura "Indijanci" - "Strijelac" i "Kopljanik" počasnoga člana HAZU kipara Ivana Meštrovića čiji originali stoje na ulazu u Congress Plazu u Grant Parku u Chicagu.

Za ovu prigodu na drugom katu palače HAZU izložena je i statueta najmonumentalnijega djela Roberta Frangeša Mihanovića - konjanički spomenik "Kralj Tomislav" postavljen u Zagrebu 1947. čiju je izradu kiparu povjerilo Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu, osnovano 1925. Kipar je 1930. izradio sadreni model, 1933./34. spomenik je saliven u bronci, a postolje za spomenik napravljeno je 1940. Na današnje mjesto spomenik je postavljen 1947. ali bez Frangeševih reljefa na postolju i bez grba, što je bilo ispravljeno 1991.

Akademija je osnovana odlukom Hrvatskoga sabora 29. travnja 1861. kao Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, pri čemu se mislilo na sve južne Slavene, uključujući i Bugare. Današnje ime nosi od 1991., a 29. travnja slavi se kao Dan HAZU.

Danas HAZU ima devet razreda, a u početku ih je bilo samo tri. Djeluje kroz 36 znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a u sastavu Akademije su i Knjižnica, Arhiv i Arboretum Trsteno. U Zagrebu djeluje 19 jedinica, a 17 širom Hrvatske, od Vukovara do Cavtata, a Akademija djeluje i kroz 19 znanstvenih vijeća, te kroz mnogobrojne odbore.

Svečanost je popraćena i glazbenim programom koji je posvjedočio o još jednom biseru koji čuva HAZU - a to je vrijedna violina King Guarneri na kojoj je mladi violinist Martin Krpan izveo 3. sonatu za violinu solo u C-duru Johanna Sebastiana Bacha.