Rasprave o proširenju Europske unije vječna su tema u političkoj areni starog kontinenta. Iako je najnovija "uvjetna" kandidatkinja Bosna i Hercegovina, njezin put u Bruxelles teško je predvidiv zbog politike i Republike Srpske i bošnjačkih lidera. Prije Bosne, kandidaturu je podnijela Ukrajina - na koju zemlje Unije zbog ruske invazije troše mnogo resursa i vremena - ali jasno je kako ona neće uskoro postati članicom briselskog političkog saveza. Još su udaljenije zemlje Zapadnog Balkana čiji građani čekaju već desetljećima ulazak u klub najrazvijenijih.

Crna Gora dugo vremena se smatrala najbližom trenutku pristupanja Europskoj uniji, ali politička nestabilnost koja je prati u posljednjih godinu dana pokazuje kako nije spremna za EU. Još su manje spremni Albanija i Sjeverna Makedonija, koje jesu zemlje pregovarači. Kosovo još nije na redu jer ga nisu priznale niti sve države Unije, dok je Srbija priča za sebe. Dok je na vlasti Aleksandar Vučić sa svojom proruskom politikom, ta zemlja nema šanse za ulaskom. Štoviše, možda će čekati ulazak zajedno s Kosovom kojeg ne želi priznati.

Najdugovječniji kandidat za članstvo u EU je Turska - s kojom su pregovori započeli prije nekoliko desetljeća. Najveći problem je turska okupacija dijela Cipra, ali i činjenica kako je to većim djelom azijska država.

Ipak, postoje naznake da bi, nakon izlaska Velike Britanije iz EU, moglo doći do njezina proširenja u neočekivanom smjeru. Strateški nevažno, ali propagandno korisno moglo bi biti   priključenje europskih mikro država Europskoj uniji. Riječ je o San Marinu, Andori i Monaku - za koje je zadužena posebna pregovaračica, HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko.

Ona je ovih dana i posjetila San Marino, te objavila kako bi baš ta mala brdska državica okružena Italijom - koja već odavno kao valutu koristi euro te je u schengenskom prostoru - mogla postati 28. EU zvjezdica. Čula se podrška napretku koji je postignut u pregovorima San Marina o Sporazumu o pridruživanju s EU-om. Eurozastupnica Zovko ustvrdila je da bi se San Marino sklapanjem sporazuma integrirao u jedinstveno europsko tržište, što bi toj zemlji omogućilo poticanje gospodarske otpornosti i institucionalnih reformi poštujući europske slobode i zajedničke vrijednosti.

Politički analitičari, uđe li San Marino sljedeći u Europsku uniju, neće moći govoriti o "snažnom proširenju", ali - svaka država se računa. Umjesto nestabilnog Zapadnog Balkana i ratne Ukrajine, male države mogle bi popuniti zemljovid europskog političkog jedinstva, pa i pridonijeti zajedničkom nastupu Europe prema agresivnim politikama Rusije i Kine.

San Marino je, kako znamo, treća po redu među najmanjim državama Europe. Opsežna je 61 četvorni kilometar i ima oko 33 tisuće stanovnika - dakle, kao polovica Pule s okolicom. Neovisna je od 301. godine i njezin ulazak u Europsku uniju imao bi velik simbolični značaj.

Povezane vijesti

• Konoba kod Salme
• Posljednji Praznik rada u Uljaniku kakvog poznajemo
• I HSLS "puca" na Istru?