Mračne ekonomsko-energetske prognoze koje stoje pred zemljama Europske unije nagnale su i susjednu Sloveniju na nove ili obnovljene ideje o tome kako do plina, struje i tople vode. Posebno je to došlo do izražaja proteklog tjedna, kada je ministar infrastrukture Janez Vrtovec predložio da i Slovenija, u svom dijelu Istre, sagradi plinski LNG terminal, po uzoru na krčki terminal u Omišlju i druge u zapadnoj Europi.

Ministar Vrtovec time se priključio zamisli koju dijele mnogi u Europskoj uniji - da dostavu plina treba diverzificirati, pa da se umjesto ruskog plina može kupovati i američki, tuniski, katarski, iranski i svaki drugi plin kojeg bude na tržištu. Ali, svojom je idejom ministar izazvao paniku onih koji u Slovenskom Primorju, odnosno na Primorskoj, vide samo mogućnost razvitka turizma, a ne nekakav plinski terminal kakav su sebi na turističkom otoku Krku priskrbili Hrvati. Napokon, slovenska obala duga je samo 42 kilometra, pa čak i da im pripadne polovica Piranskog zaljeva nemaju dosta mjesta da u toliki teren uguraju plinski LNG terminal.

Protiv zamisli ministra Vrtoveca odmah je istupio direktor bečkog centra za energiju Janez Kopač rekavši kako je za Sloveniju bilo koji plin "samoubojstvo" te kako treba biti orijentirana na energiju vjetra i sunca. Toga svakako ima na sunčanoj strani Alpa, jedino nemaju gotove projekte ni Josipu Rimac da ih malo "pogurne".

Protiv LNG terminala su i u gradu Kopru, čiji gradonačelnik Aleš Bržan kaže kako je to ideja stara deset godina, koju su već jednom odbacili. Istina, pred desetak godina trebao se graditi plinski LNG terminal u Žavljama pored Ankarana, blizu hrvatske granice, ali od te se ideje konačno odustalo 2018. godine.

Slovenski LNG terminal u Tršćanskom zaljevu svakako bi bio strateški potez za tu zemlju, ali teško da će biti povučen u godini u kojoj se održavaju opći i predsjednički izbori. No, može se vidjeti kako će LNG biti moneta u političkom ruletu na izborima, posebno lokalnim, o čemu već naveliko zbori Oljka, lokalna stranka iz Slovenske Istre.

Napokon, kada je Slovenija odustala od plinskog LNG terminala, svjetske geopolitičke prilike bile su posve drugačije. Vladimir Putin dolazio je u Sloveniju polagati vijence na spomenike sovjetskim vojnicima, Dežela je uživala u miru okružena žilet žicom, a cijene plina nisu divljale. Sada je sve na kocki - ne samo ugodan život uz toplu peć, nego i preživljavanje kao činjenica. Rasprave slične slovenskima traju i u drugim EU zemljama - Njemačka razmišlja o pokretanju termoelektrana na ugljen, a ni TE Plomin se možda ne gasi do 2033. godine - pa ni spas preko LNG terminala kod Ankarana nije nemoguća misija.

Povezane vijesti

• Za financiranje prve faze gradnje LNG terminala 234 milijuna eura
• Konoba kod Salme
• Posljednji Praznik rada u Uljaniku kakvog poznajemo