Ribarske svađe na slovensko-hrvatski način

Možda bi se slovensko-hrvatska prepucavanja oko crte razgraničenja na moru i recentni događaji u Savudrijskoj vali najbolje mogli usporediti sa kazališnim djelom "Ribarske svađe", jednog od najplodonosnijih komediografa iz 18. stoljeća Carla Goldonija, u kojoj je sada Savudrijska vala postala jedna velika morska pozornica sa glavnim akterima - slovensko-hrvatskim ribarima.

Zbog prekršajnih kazni koja im resorna ministarstva iz obiju država već gotovo dvije godine šalju na kućne adrese, kako hrvatskim, a jednako tako i slovenskim ribarima, postali su glavni likovi u tom adaptiranom kazališnom djelu, ovaj put u režiji hrvatsko -slovenskih političara na vlasti. Pa tako svakodnevno pratimo ribarske svađe na moru oko nevidljive granice, slušamo njihove jadikovke, tužakanja oko uništenih mreža, slavodobitna obećanja političkog vrha i zbrajamo nagomilane milijunske kazne koje trebaju platiti zbog nedozvoljenog ribarenja u tuđim vodama. Naravno, valja istaknuti da su obje države preuzele obvezu podmirenja tražbina.

Čini se da smo postali gledatelji prave humorne drame na moru, koja u sebi sadrži sve elemente kazališnog djela: uvod, zaplet i vrhunac koji još traje li ga traje, jer kazneni nalozi nastavljaju stizati na kućne pragove ribara koji potom hrpetine tih rješenja u karijolama voze u policijsku postaju. Naizgled trivijalno i smiješno, ali kad dublje proniknemo u njihove sudbine s lakoćom se može uočiti da se u ovoj grotesci radi o ljudima izmanipuliranima u velikim vanjsko-političkim spletkama i da su poput riba upleteni u vlastite mreže iz kojih se ne mogu izvući, jer mreže nisu u njihovim rukama.

A kakav bi mogao biti rasplet ovog kazališnog komada? Pa ako ćemo pravo i na pravdu Božju, onda bi hrvatska Vlada sa malo više teatralnosti i epskog dijaloga trebala nastupiti u EU podsjećajući ih i zahtijevati da se primjene odredbe Badinterove komisije koja je 1991. godine utvrdila da se granice između bivših republika u SFRJ smatraju državnim granicama u času neovisnosti i da su obje države ugovornice Međunarodne konvencije UN o pravu mora iz 1982. godine, u kojoj piše da je granična crta na moru u Piranskom zaljevu utvrđena po kriteriju jednake udaljenosti od obale, odnosno sredinom zaljeva.

Ovako, mlitavo na hrvatski način, i na finjaka, tvrdeći stalno kako njegujemo dobrosusjedske odnose sa evidentnom tendencijom nazadovanja dijaloga, Slovenci možda već vide granicu i na Mirni.