Medijima je krenula zanimljiva priča koju nitko od nadležnih ne demantira. Riječ je novoj lokaciji za izgradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, što je pitanje koje je na dnevni red stavljeno praktički u trenutku kad je Hrvatska prihvatila politiku nekoliko država Europske unije da je nuklearna energija ekološki prihvatljiva, "zelena" energija. I Europska komisija uvrstila je nuklearnu energiju pod određenim uvjetima kao ekološki prihvatljivu, što otvara put za velike privatne investicije u takve projekte.

U Hrvatskoj se, slušamo li energetske krugove, govori o tri moguće lokacije nove nuklearke. Tu so "stara" lokacija iz 1984. godine u Prevlaci između Siska i Zagreba, gdje je trebala biti sagrađena nuklearka, ali se odustalo nakon katastrofe u Černobilu, potom područje sadašnje Toplane Sisak i - lokacija postojeće TE Plomin, koja će kao jedina termoelektrana na ugljen za nekoliko godina ugasiti svoju proizvodnju.

S obzirom da su lokacije oko Siska i Zagreba na potresom pogođenom području, rasprava bi se mogla okrenuti na Plomin, iako se nekada, osamdesetih godina prošlog stoljeća, razgovaralo i o lokaciji kod Erduta na Dunavu.

Ideja o "nuklearnom Plominu" nije posve nova - naš list pisao je o tome još 2008. godine - ali sada se aktualizira u sklopu nove energetske politike Europske unije. O tome govori dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ubrzanja dekarbonizacije Europske komisije, koji zapravo znači popis gospodarskih aktivnosti po kojima se određuje doprinose li one ispunjavanju ekoloških ciljeva zacrtanih u Zelenom planu. Važnost te uredbe je u tome što će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije financijske uvjete.

Na taj način EU želi usmjeravati privatna ulaganja u ostvarenje klimatske neutralnosti, a u to su uvršteni i nuklearna energija i plin. Dopunjeni delegirani akt o taksonomiji jedna je od najosjetljivijih odluka Europske komisije jer u nekoliko država članica postoji žestoki otpor da se nuklearna energija smatra zelenom. Kompromis je ipak nužan, jer Francuska ovisi o svojim nuklearkama, dok Njemačka pak gasi svoje elektrane na nuklearni pogon.

Hrvatska je najavila svoju intenciju da sudjeluje u dogradnji slovenske NE Krško, čiji je suvlasnik, te zbog čijeg se otpada gradi posebno spremište u okolici Hrvatske Kostajnice.

Hoće li nuklearna energija biti i istarski proizvod, odlučit će Vlada i HEP, no biti će zanimljivo čuti što o tome misle županijske i lokalne vlasti te razne zelene udruge.

Prijedlog NE Plomin možda je medijski balon, no Hrvatska nuklearku negdje mora sagraditi.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast