Rezultati djelomice objavljenog popisa stanovništva mogli bi, vjerovali ili ne, donijeti i neke dobre vijesti. Naime, s obzirom na sveopće smanjenje broja građana i broja birača u gotovo svim općinama, gradovima i županijama, prema sadašnjim propisima na idućim bi lokalnim izborima mnoga mjesta trebala manji broj lokalnih političara. Konkretno, Istarska županija trebala bi imati četiri županijska vijećnika manje, dok za gradove i općine treba vidjeti jesu li stvoreni uvjeti za smanjenje broja vijećnika odnosno zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika.

Ali, smanjenje broja lokalnih političara i vijećnika koji uzimaju naknadu iz proračuna jedinica lokalne samouprave nije najvažnija posljedica popisa stanovništva. Mnogo je važnija nužna promjena registra birača, kojih je sada više od tri milijuna i 600 tisuća, što je nemoguće u državi s tri milijuna i 888 tisuća stanovnika. Promjena registra birača smanjit će i broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na nacionalnoj razini – svakako će ih trebati manje od 368 tisuća.

Još je važnija korekcija broja zastupnika koji se biraju u postojećim izbornim jedinicama za Hrvatski sabor. Već je i prije Ustavni sud zatražio izmjenu jer se u jednoj izbornoj jedinici bira previše birača s obzirom na broj stanovnika odnosno birača, a sada se pojavila razlika u čak pet izbornih jedinica. Razlika u broju stanovnika/birača između pet slavonskih i pet dalmatinskih izbornih jedinica je oko dvjesto tisuća ljudi – cijeli grad veličine Splita.

Ti podaci vode nužnoj reformi izbornog zakonodavstva. Ona je moguća na više načina – da se u svakoj od deset izbornih jedinica ne bira jednak broj, četrnaest zastupnika, nego onoliko koliko im birača može dati odgovarajući broj glasova – ili da se posve promijene granice izbornih jedinica i reformira čitav izborni sustav. Možda da se vrati mješoviti izborni sustav kakav smo imali na izborima 1990. godine kada se biralo u izbornim okruzima i sa stranačkih lista. Možda i samo jedno od toga, pa da se narodni zastupnici biraju u gradovima i izbornim okruzima kao u Velikoj Britaniji.

Promjena bi, kad se do kraja objave rezultati popisa stanovništva, moglo biti i u dvanaestoj izbornoj jedinici, namijenjenoj nacionalnim manjinama. Nije sigurno da će svi zadržati jednak broj zastupnika, a najprovokativnije će biti pitanje brojnosti i statusa hrvatskih Srba. Neki bi etnobizmisni mogli osjetiti posljedice popisa na vlastitoj koži.

Objava popisa stanovništva, za koji se govori da će doživjeti još neke korekcije, pokazuje sliku nacije bez uljepšavanja u kakvom PR-salonu. I bez podataka o broju vodokotlića i stoke sitnog zuba, u njemu možemo pronaći i malo dobrih vijesti.

Povezane vijesti

• Konoba kod Salme
• Posljednji Praznik rada u Uljaniku kakvog poznajemo
• Hej Istrijani, još ste živi!