Nepotpune ili namjerno pogrešno ispunjene imovinske kartice naših političara na svim razinama, od vrha države pa do općina, kao i odluka Luciana Žufića da dužnost donačelnika male Općine Žminj obavlja profesionalno, dakle za mjesečnu plaću od 11.600 kuna, jer mu to omogućavaju propisi, zorno govori, da parafraziram Hamleta: "Nešto je trulo u državi Hrvatskoj". Kada se piše ili govori o korupciji ili, po nekim mišljenjima nemoralnim radnjama, obično se po medijima povlače pojedinci. No, kada na scenu stupe istražitelji, dolazi se do saznanja da je najčešće sve to napravljeno u skladu s propisima i takvim se počiniteljima ništa ne događa jer je sve učinjeno ili stečeno legalno. Jedino što u nekim slučajevima moraju platiti novčanu kaznu zbog netočnih podataka u imovinskoj kartici. Dakle, stvar je u sustavu koji ne želi stati na kraj korupciji i nemoralnom ponašanju političara na svim razinama. Naime, naši su zakoni skrojeni na taj način da omogućuju koruptivne i nemoralne radnje bez ikakvih posljedica za počinitelje.

Politika je, zahvaljujući savjesnim i odgovornim političarima, a takvih srećom ima, još uvijek častan posao, na koji ljagu bacaju oni koji vlastite interese stavljaju ispred javnih iako su na izborima izabrani da štite javne interese i zalažu se za napredak zajednice, a ne svojih obitelji. Oni, na našu žalost, ali njihovu radost imaju za neke hrabrosti, a za druge drskosti, koristiti pogodnosti koje im pruža naš predstavnički demokratski sustav. Teoretičari poput Davida Helda i Francisa Fukuyame smatraju kako predstavnički demokratski sustav predstavlja privid demokracije, ako demokraciju shvaćamo kao vladavinu naroda. I to zato jer predstavnik, odnosno izabrani zastupnik, nakon izbora na određenu dužnost ne odgovara onima od kojih je izabran. To otvara mogućnost da se takva osoba - saborski zastupnik, županijski ili općinski vijećnik, župan, gradonačelnik ili načelnik - kada stupi na dužnost posveti sebi, ostvarenju svojih zakonima omogućenih nauma i ciljeva i u konačnici, zgrtanja osobnog bogatstva. A izigrani birači? Oni mogu samo negodovati i čekati do sljedećih izbora.

Kako se ipak može i drugačije, ako postoji volja, pokazali su ujedinjeni žminjski vijećnici. Oni su od načelnika zatražili izmjenu Odluke o plaći i drugim pravima općinskog načelnika i njegovog zamjenika koji dužnost obavljaju profesionalno, čime će Žufiću plaća s 11.600 biti smanjena na 3.734 kune. To je sve što su u ovoj situaciji legalno mogli napraviti. Dakle, stvar je na zakonodavcu, a to je Hrvatski sabor, da donese takve zakone koji će sankcionirati takve, ali i razne druge situacije koje graniče s kriminalom. Dok se to ne izmjeni, birači nakon izbora mogu samo gunđati i negodovati ili dobro razmisliti komu će ubuduće dati svoj glas. Ni to nije uvijek optimalno rješenje sve dok se zakonima ne spriječe neprihvatljiva ponašanja koja omogućavaju da se politika pretvori u privatni business, kojem je cilj što veći profit i ništa više.