Izgleda da više nema razloga da lažemo samima sebi: turistička sezona ove godine nije baš onakva kakvu smo očekivali, a da je car gol, sad već potvrđuju i službeni podaci turističkih zajednica. Zasad se ne radi ni o kakvim radikalnim problemima, ali da se trend mijenja, to je svakog dana sve jasnije.

Dovoljno je pogledati u vlastito dvorište, na Kvarneru, gdje je u prvih sedam mjeseci ostvareno 9,4 milijuna noćenja, što je dva posto manje nego lani. U špici sezone, u srpnju, u ovoj županiji je boravilo 740 tisuća turista i ostvaren je 5,1 milijun noćenja, što je pet posto manje nego prošle godine.

Luksuzni hoteli čak bilježe i manji rast, barem u ovoj regiji, ali zato padaju brojke za smještaje s tri zvjezdice - i vrapcima na grani jasno je da u statistici podbacuju turisti srednje klase. I podatak da je u ovoj godini u odnosu na lani bilo dosad više gostiju iz Slovenije, Mađarske, Poljske, a manje iz Njemačke, također govori sam za sebe.

Nekoliko stvari je potpuno jasno: prvo, naši glavni tradicionalni gosti, a to su Nijemci i Talijani (bar kad je u pitanju Kvarner) ove godine odlučili su trošiti oprezno. Njemačke vlasti preporučile su svojim građanima da novac radije troše unutar vlastite zemlje, a podatak da će samo 8 posto Talijana ljetovati izvan Italije, najbolji je dokaz tog opreza. Recesija kuca na vrata slično kao i 2008. godine, o čemu svjedoči pad cijena dionica najvećih tvrtki zadnjih dana, a dugogodišnja kriza uzrokovana pandemijom i ratovima sad počinje poprimati oblik crnog oblaka što se nadvija nad najvećim državama Europe, pa i SAD-om. U takvim okolnostima prevladava oprez turista.

Drugo, Hrvatska je odjednom postala država s viškom kapaciteta, preizgrađen prostor u kojem je svatko tko je imao 50.000 eura »viška« krenuo u nekretninski biznis i naveliko gradio vile i bazene. Oni koji se brinu o hrvatskom turizmu apeliraju na kvalitetu, pa se privatni smještaj dao u ogromne investicije nakon kraja pandemije i navale turista, koji su bili željni putovanja nakon lockdowna. Tu je premijer Andrej Plenković u pravu kad kaže da statistika pokazuje trend nepopunjenih kapaciteta jer je kapaciteta sad mnogo više nego prije pet godina.

No, tko je odobravao svu tu betonizaciju, ostaje neodgovoreno. Veliki gradovi, bilo Split i Rijeka uz more, ili Zagreb kao metropola, opustjeli su svoje ulice u centru jer se sve dalo u rentanje, i izgledalo je da ta zlatna koka nikad neće nestati. No, interesa jednostavno više nema toliko koliko odjednom ima neiskorištenih nekretnina. Štoviše, Vlada najavljuje porez na nekretnine i aktivaciju imobilizirane imovine, jer i država mora nešto dobiti od svega ovoga, a demografija postaje posebno važna tema koja se bez proaktivnog postupanja države i priuštive stanogradnje ne može riješiti sama od sebe. Ne samo da su oni koji su grozničavo gradili nove kapacitete sad prazni, nego će još dobiti i nove namete. Ali to je logično kad je u pitanju megalomanija.

I treće, jedna riječ - cijene. Sramotno, katastrofalno visoke cijene ne samo smještaja nego ugostiteljstva i trgovine. Nema više mjesta gdje dvoje ljudi može popiti običnu kavu na obali, a da ne mora iz džepa izvući najmanje 10 eura. Bez 20 eura ne možeš pojesti famozni sladoled ili kolač, bez 50 eura burger ili pizzu za dvoje, a bez 100 eura prosječan restoranski obrok s čašom vina.

Pritom će te potjerati nakon 23 sata, osim ako nisi u ekskluzivnom baru tipa Carpe Diem gdje ćeš koktel platiti skuplje nego u Parizu ili na Ibizi, po 20 eura. Živčani konobari pospremaju jastuke i posuđe dok još sjediš za stolom, a pritom očekuju napojnicu od bar pet eura, ili po mogućnosti i deset, čim ti kažu »Hello« na lošem engleskom jeziku. Ništa bolje nije ni u trgovini - bez 20 eura ne prilazi, bez 50 nemaš normalan ručak, a bez 100 eura ni ne pomišljaš otići »po špežu«.

Tragedija neopravdano visokih cijena koštat će hrvatski turizam glave ove godine - i to s pravom. Turisti nisu idioti i neće trošiti svoj novac na neadekvatnu, a skupu ponudu.

Cijene u Hrvatskoj koje su više nego u Belgiji ili čak Americi, a da se o Njemačkoj i posebno Italiji ne govori, potjerat će sve. Ako u Grčkoj dobiješ sve to za upola manje novca, onda odeš u Grčku. Kraj priče.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja