Silovit rast plaća u Hrvatskoj, kojemu svjedočimo posljednjih mjeseci, a posebno od ožujka kada su Vladinom reformom koeficijenata plaće u javnom sektoru enormno skočile, nakratko je posustao. Naime, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za travanj iznosila je 1.323 eura te je u odnosu na onu za ožujak manja za tri eura. Što je razlog pada prosječne neto plaće na mjesečnoj razini, pokazat će analize, no Hrvatska udruga poslodavaca mjesecima upozorava da je rast plaća u javnom sektoru daleko iznad prosjeka Europske unije, iako su i članice HUP-a lani povećale plaće za 15 do 20 posto, dok je Vlada masu plaća u državnom proračunu u izbornoj godini povećala za rekordnih 30 posto. U HUP-u su tada komentirali da je velika razlika kad plaće povećava privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata, i kad to isto »bez posebnih kriterija radi velika država i šalje signale u pogledu kretanja troška rada u ostatku ekonomije«. Ukratko, privatni sektor očito ne može pratiti strelovito povećanje plaća u državnom sektoru, pa kada se zbroje plaće koje isplaćuje država i one nešto niže koje isplaćuju privatnici, dobivamo prosječnu plaću za travanj koja je manja od one za ožujak.

Razlog može biti i u uvozu radne snage, jer nije baš da uvozimo doktore znanosti i raketne inženjere, nego ljude nižeg stupnja obrazovanja i to za poslove na kojima se ne traži fakultetska diploma, odnosno uvozimo radnike za slabije plaćene poslove koji svojim niskim primanjima narušavaju statistički prosjek mjesečne plaće. Kako rastu plaće, tako raste i trošak rada, koji pak utječe na produktivnost, a upravo je rast produktivnosti, kažu u HUP-u, glavni preduvjet za održivi rast plaća i njihovo približavanje prosjeku Europske unije.

Je li nam se sve ovo na što upozoravaju poslodavci razbilo o glavu, opet će pokazati analize, no činjenica jest da je (pre)velik rast plaća zaposlenih u državnom sektoru zainteresirao i Europsku komisiju. U okviru tzv. proljetnog paketa Europskog semestra, Komisija upozorava Hrvatsku da bi rast plaća brži od rasta produktivnosti mogao ugroziti provedbu investicija, uključujući one koje financira Europska unija, »na kojima se snažno oslanja buduća konkurentnost Hrvatske«. Komisija nas također upozorava da nam se konkurentnost sporije približava prosjeku EU-a nego kod usporedivih zemalja, a lani smo bili na 70 posto produktivnosti Unije. Pritom nam je produktivnost u građevinskom sektoru posebno niska, napominju u Bruxellesu, a upravo u tom sektoru koristimo sredstva iz plana za oporavak i otpornost, dok pokretači produktivnosti - istraživanje, razvoj i ljudski kapital - također ostvaruju slabije rezultate i sve više povećavaju jaz s nama, usporedivim članicama EU-a.

Udruga Glas poduzetnika prije nekoliko mjeseci je pozdravila rast plaća u produktivnom javnom sektoru, odnosno učiteljima, policajcima, liječnicima, no upozoravaju na konstantan rast plaća u birokratskom, neproduktivnom sektoru, ali i na rast broja zaposlenih upravo u tom dijelu javnog sektora. Podsjećaju da su zaposleni u birokraciji imali povećanje plaća od pet posto čak i u vrijeme lockdowna, u doba kad su bili veliki problem u privatnom sektoru, i nije se, kažu, prestalo s tim povećanjima. Iako Državni zavod za statistiku u svojim izračunima ne razlikuje prosječnu plaću u javnom i privatnom sektoru, nego daje zbirni podatak, Vlada je sama nakon povijesnog povećanja koeficijenata izračunala da je prosječna plaća za ožujak u javnom sektoru iznosila 1.682 eura, dok je prosječna plaća za ožujak prema službenim statistikama iznosila 1.326 eura, odnosno za 356 eura je bila manja od prosjeka u javnom sektoru. Ovakve iznose prosječne isplaćene neto plaće ne bilježi ni jedna djelatnost realnog sektora, odnosno trgovine, industrije i građevinarstva, kao ni uslužnog sektora, a veće plaće od prosjeka imaju samo financijske djelatnosti i IT industrija. Naime, prosječna plaća u privatnim tvrtkama kreće se između 1.000 i 1.200 eura, što je opet manje od državnog prosjeka i otprilike 500 eura manje od prosječne plaće u javnom sektoru te za 100 i nešto eura manja od nacionalnog prosjeka.

Ostaje nam utjeha da je prosječna plaća u odnosu na lanjski travanj viša za gotovo 18 posto.

Povezane vijesti

• Zaboravljeni dragulji
• Dobrodošla srpanjska "rupa"
• Asimetrični porez nije rješenje