Piše Tihana TOMIČIĆ

Cesta koja tiče more

| Autor: Tihana Tomičić
Cesta D403/Tihana Tomičić (Snimio Sergej Drechsler/Davor Kovačević)

Cesta D403/Tihana Tomičić (Snimio Sergej Drechsler/Davor Kovačević)


Život u Rijeci zna biti pasivan, pomalo i dosadan. Puno ljudi se iselilo i često se više poznatih Riječana može sresti na zagrebačkoj špici nego na samom Korzu. Ali jučer je bilo šteta ne biti u Rijeci, i ne svjedočiti otvorenju nove ceste D403.

Potpuno nova vizura, potpuno nova funkcija, potpuno nova efikasnost ove prometnice koja će promijeniti način na koji živi i diše zapadni dio grada. Promijenit će i karakter riječke luke, odnosno oživjeti je, jer je ova cesta i preduvjet gradnje i života potpuno novog kraka luke sa zapadne strane grada. Pogled iz Novog lista od jučer je puno ljepši nego ranije, ali cesta se "vidi" i iz Zagreba jer nema onoga, pa bio on i iz opozicije, tko neće priznati da ovo nije veliki poduhvat ne samo za Rijeku, ne samo za Ministarstvo prometa nego i za cijelu Hrvatsku.

Radi se o prometnici koja je bila skoro jednako komplicirana za gradnju kao Pelješki most, a s kompleksom druge cijevi tunela Učka i dionicom do Matulja koja će se spajati na D403 sa zapadne strane, i skuplja od Pelješkog mosta. Uz to, uz Ploče i Zadar, sad i Rijeka dobiva autocestu koja doslovce tiče more, a cilj je Vlade da se u skoro vrijeme završe sve prometnice koje čine autocestu ili obilaznicu do gradova koji su središta županija. Tu je i budući projekt autoceste do Žute Lokve, koji još ostaje za realizirati, ali za koji je financiranje već osigurano. Nakon što cijela ta cestovna "akcija" završi, Ministarstvo prometa okrenut će se napokon i željeznicama, jer i dalje ostaje nedosanjani san ravničarska pruga do Mađarske. Ne bi se stoga ministar prometa Oleg Butković trebao puno opuštati, dovoljno je mlad da prione i tom budućem poslu.

Bez imalo ironije, dokazuje se da se može kad se hoće. Doduše, nemojmo smetnuti s uma da je članstvo Hrvatske u EU omogućilo dobar dio tih investicija, ali novaca je bilo i ranije, od ulaska u EU 2013., pa i prije dok smo bili u sferi pretpristupnih fondova. No, čini se da je nedostajalo volje i znanja da se to i provede. Pristup ove Vlade čini se malo ambiciozniji od onih prethodnih, i to je jasno vidljivo.

Stoga pomalo neozbiljno djeluju izjave nekih iz opozicije, poput SDP-ove zastupnice Mirele Ahmetović jučer, koja je gostujući na jednoj televiziji istaknula kako, eto, SDP-u prioritet nije infrastruktura. Dok ima novca da se infrastruktura financira, ova je izjava potpuno nesmotrena i neprimjerena, pogotovo kad se baš u ovoj županiji, Primorsko-goranskoj, otvara jedna tako važna prometnica. Naravno, Ahmetović je htjela reći da je standard građana za SDP na prvom mjestu, prije betona, kako je kazala, ali taj »beton« je preduvjet razvoja nekog kraja, a razvoj nekog kraja jedini može rezultirati i većim plaćama i boljim standardom. Zato je politički ne baš pametno minorizirati kad se ovako velika stvar dogodi, posebno za Rijeku koja je baš dugo bila na začelju prioriteta nekih bivših HDZ-ovih vlada. Nekad je Vojko Obersnel pisao razglednice HDZ-ovim vladama da se cesta D404 izgradi, sada i on dolazi na otvorenje D403 aplaudirati tom projektu. Jer realnost je realnost, ma što govorili o tome.

U tom smislu Butkovićeve izjave o tome da ovo nije HDZ-ov, nego nadstranački projekt, zaista imaju utemeljenja. Uostalom, drugu cijev tunela, a pogotovo Žutu Lokvu i ostalo u ovoj regiji sanjali su i neki prethodni SDP-ovi ministri prometa. Uostalom, projekti su godinama bili pripremljeni, i sada su realizirani samo uz manje modifikacije. No, za financiranje zaslužna je ova Vlada, to je jednostavno činjenica. Uz Ursulu von der Leyen, figurativno govoreći. Naime, bespovratna sredstva za gradnju, to jest pokriće 85 posto troškova, osigurana su putem Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Više od 3,5 milijardi eura se ulaže u ovom trenutku u prometnu infrastrukturu, najviše zahvaljujući europskim fondovima i tome što je osigurano 1,4 milijarde eura za Jadransko-jonski koridor.

U svakom slučaju, sada nema sumnje da će do 2025. godine zaista zaživjeti i projekt Rijeka Gateway, odnosno izgradnja Zagrebačke obale kao novog kontejnerskog terminala na zapadnom kraku luke.

Infrastruktura je preduvjet razvoja, i nakon cesta, svaka vlada ima sada zadatak završiti i projekte u sektoru modernizacije željeznica. Možda nakon Mediteranske ceste dobijemo i Mediteransku željeznicu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter