Gaza/Zlatko Crnčec (Foto Reuters/Davor Kovačević)
Cijeli svijet s velikim strahom čeka što će se dogoditi. U trenutku pisanja ovog teksta izraelske snage sa svih strana okružuju Pojas Gaze. One čekaju zapovijed Benjamina Natanyahua da uđu u ovu palestinsku enklavu. Ali nitko, baš nitko ne zna i ne može znati, uključujući i samog izraelskog premijera, što će se dogoditi kada izraelska vojska prijeđe administrativnu granicu između njene države i Gaze. Ne samo da nitko ne zna na što će sličiti ulične borbe među ruševinama Gaza Cityja, nego i što bi sve one mogle proizvesti, prvo na Bliskom istoku, a onda i šire. Svijet je pred velikom neizvjesnošću, većom čak i od one kakva je vladala kada je Rusija napala Ukrajinu.
Moguć je, naime, svojevrsni domino-efekt. Nešto nalik lančanoj reakciji koja je dovela do prvog svjetskog rata. Naime, ako Izrael uđe u Pojas Gaze, u sukob će se iz južnog Libanona uključiti Hezbolah. Radi se o organizaciji koju podupire Iran i koja je višestruko moćnija od samog Hamasa koji je svojim pokoljem izraelskih civila započeo ovaj najnoviji sukob na Bliskom istoku. Ako se Hezbolah uključi, Izrael će morati adekvatno odgovoriti. Bit će to brutalan rat. U slučaju da Izrael počne pobjeđivati protiv Hezbolaha, lako je moguće da se u rat izravno uključi i sam Iran. A onda nije isključeno da se u tom slučaju još izravnije uključe Sjedinjene Države, koje su u zadnjih tjedan dana znatno ojačale svoje vojno prisustvo slanjem čak dvaju nosača zrakoplova pored izraelske obale. A tko bi se još mogao uključiti, bolje je i ne zamišljati. Bolje je i ne zamišljati na što bi svijet sličio suočen s posljedicama ovakvog sukoba. Posebno zbog toga jer bi one bile kombinirane s problemima koje već više od godinu i pol kreira rat u Ukrajini.
Ako dođe do blokiranja prometa kroz Hormuški tjesnac, cijena nafte otići će u nebo. A ako se zna da je EU već ostao bez jeftinih energenata iz Rusije, što je već dovelo do recesije u Njemačkoj, još jedan energetski udar, ovog puta s Bliskog istoka, mogao bi gurnuti u recesiju cijelo gospodarstvo EU-a. A što bi sve to moglo značiti za Hrvatsku i njenu krhku ekonomiju, nije teško predvidjeti.
Postoji jedna sličnost ovog sukoba u Gazi i Izraelu s onim u Ukrajini. A ta je da se čini da ni jednom od velikih svjetskih igrača nije previše stalo da se oni pokušaju zaustaviti odmah kada su započeli. Recimo početkom šezdesetih Sovjetski Savez je ušao u američko dvorište pokušajem instaliranja raketa s nuklearnim bojevim glavama na Kubi. Svijet je bio na korak do nuklearnog rata, ali je od prvog dana ovog prijepora diplomacija radila punom parom iza zatvorenih vrata. I za nekoliko je tjedana postignut dogovor. A kada je Rusija u veljači 2022. ušla u Ukrajinu, kao da nitko nije napravio ni najmanji napor da se tihom diplomacijom stvar riješi za nekoliko tjedana.
Slično je i s ovom današnjom situacijom na Bliskom istoku. Recimo, 1956. Francuska, Britanija i Izrael vojno su intervenirali nakon što je Egipat nacionalizirao Sueski kanal. Prijetio je veliki i dugotrajan rat, ali je on samo za nekoliko dana spriječen zajedničkom diplomatskom inicijativom Amerike i Sovjetskog Saveza. Sada opet prijeti veliki rat na istom području, ali kao da nikome od velikih nije pretjerano stalo da se on spriječi. Izrael je već otišao predaleko u političkom smislu, obvezavši samog sebe da će ući u Gazu i uništiti Hamas. On sada ne može odustati od toga jer bi ispao nevjerodostojan i slab. A s druge strane, nemoguće je i da bi Hamas pristao na nekakve velike ustupke, tipa da pristane na razoružanje i evakuaciju svojih boraca iz Gaze u neku njima prijateljsku zemlju. A da preostali Palestinci pristanu na nekakve međunarodne snage koje bi jamčile Izraelu da više nikakav napad s područja Gaze nije moguć. Ovakav scenarij je, naravno, znanstvena fantastika. A realnost je, i to surova, da će do napada na Gazu gotovo sigurno doći u sljedećih nekoliko dana. I svi veliki igrači kao da nemaju ništa protiv toga. Zašto je tome tako, odgovor znaju samo oni koji ovih dana odlučuju o sudbini cijelog svijeta. A on se zadnjih desetljeća toliko promijenio da za procjenu današnjih događaja ne možemo koristiti kriterije koji su još donedavno bili relevantni. Situacija je potpuno nepredvidljiva. A to je jako opasno.