Hrvatski je BDP u drugom kvartalu porastao za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobra je to vijest u ovim prilično neizvjesnim vremenima na koje mala zemlja kao što je Hrvatska ne može utjecati ni na koji način. Ali im se mora, kako bi uopće opstala, pokušati prilagoditi kako zna i umije. Mjere Vlade što se tiče cijene energenata i drugih gospodarskih segmenata, plus još neke okolnosti koje Hrvatskoj idu na ruku, doprinijele su ovom rezultatu.

Uza sve slabosti hrvatskog gospodarstva, koje su očigledne i traju već desetljećima, ishod ove gospodarske bitke odlučivat će se ipak negdje drugdje. Ponajviše na ukrajinskim stepama, odnosno hoće li rat trajati godinama, možda i desetljećima, ili će se do kraja godine ipak pronaći neko rješenje da se postigne primirje. Ako se kojim čudom dogodi ovo drugo, sama ta činjenica bi trebala dovesti do ekonomskih poboljšanja. A ako bi se kojim još većim čudom pojavio napredak u odnosima Rusije i zapada, pa se jeftini ruski energenti opet u većim količinama pojave na europskom tržištu, onda bi situacija bila još nemjerljivo bolja.

Pa bi na tom valu radikalnog gospodarskog poboljšanja u Europi i Hrvatska mogla napredovati. Sad, hoće li se to i dogoditi veliko je pitanje. Puno je veća mogućnost da se ne dogodi, da ispadne obrnuto. Jer je puno onih koji bi zbog toga ostali bez velikog novca koji zarađuju na ovoj aktualnoj situaciji. Ali opet, na zapadu se javljaju sve jači i utjecajniji glasovi koji govore o tome da bi možda ipak trebalo pronaći neki način da se sve strane iz ovog sukoba izvuku na način da sačuvaju obraz. I to bi se na kraju možda moglo i dogoditi. A činjenica da je zbog ovog besmislenog rata poginulo pola milijuna ljudi, možda i više, brzo će se zaboraviti.

Hrvatska na sve te globalne zavrzlame ionako ne može ni najmanje utjecati. Stoga se treba orijentirati na to da pokušamo napraviti ono što je u našoj moći kako bi na najbolji mogući način amortizirali eventualne gospodarske udarce koji bi mogli uslijediti ako se ovo globalno događanje dodatno zakuha. Nije ovo neka gospodarska analiza, ali svakako bi trebalo smanjiti udio turizma u BDP-u. I to ne na način da se turistička djelatnost smanji u apsolutnim brojkama, već da naraste neturistički dio gospodarstva. Jer ako se u Njemačkoj nastavi recesija, onda će se to sigurno odraziti na turističku sezonu 2024. A znamo da je gospodarstvo Austrije vezano uz njemačko, a slovensko uz oba. A ni Italiji ne cvjetaju gospodarske ruže. A to su zemlje iz kojih dolazi daleko najviše turista.

Naravno, lako je to reći, ali napraviti definitivno nije. Slabosti hrvatske ekonomije dobro su poznate. Neke vuku korijene još iz starog sustava, neke su nastajale u desetljećima nakon uspostave državne neovisnosti. Veliko je pitanje koliko bilo koja Vlada tu nešto radikalno može promijeniti, posebno u nekom kraćem vremenskom razdoblju. Ali nešto se sigurno može napraviti.

Rezultati za drugi kvartal stavljaju Hrvatsku u vrh zemalja članica EU-a kada je u pitanju rast BDP-a u druga tri mjeseca ove godine. Podatak je to koji veseli, ali koji može dati pogrešnu procjenu situacije. Tako i svjetska financijska kriza iz 2007. u Hrvatsku nije stigla sljedeće 2008., već godinu dana kasnije. 2009. kriza je Hrvatsku udarila toliko brutalno da se iz recesije nije izvukla sljedećih nekoliko godina. I to, ne računamo li gospodarski uništenu Grčku, zadnja u Europi. Naravno, to nikako ne znači da će se i sada dogoditi isto, ali previše opreza uvijek je bolje nego premalo.

Za očekivati je da će rezultati i za treći kvartal biti jako dobri. Turistička sezona bila je izvanredna tako da će se to sigurno osjetiti i na BDP-u za ovo godišnje razdoblje. Ali onda dolazi jesen i za njom zima. Vlada neće moći u nedogled na ovakav način kontrolirati cijene energenata, a ako još i ova zima bude puno hladnija od prethodne, neće biti baš jednostavno. Ali Hrvatska je mala zemlja, kao neki osrednji grad u Kini, i lakše ju je voditi nego nekakvu veliku državu od nekoliko desetina milijuna stanovnika. Treba se, naprosto, koliko se to može, prilagođavati u hodu i istovremeno raditi nužne reforme kako bi se uhvatio korak s boljima.

Povezane vijesti

• Korona je unakazila hrvatski BDP: Na pretkrizno stanje vratit ćemo se najranije 2022. godine
• HRVATSKA PREMAŠILA DVA POSTO BDP-a PO IZDVAJANJU ZA OBRANU, prva je među članicama NATO-a 
• VELIKA STUDIJA EKONOMSKOG INSTITUTA: Hrvatska je od svih zemalja Mediterana najovisnija o turizmu, a unutar Hrvatske najranjivije su dalmatinske županije