Sezona je kiselih krastavaca, i čak i one vijesti koje jesu pravi boom, teško je registrirati od ove vrućine. Svi smo malo sporiji u reakcijama zbog toplinskog udara koji, kažu liječnici, usporava naše kognitivne funkcije. Ali jedna vijest stvarno jest bomba - naime, umirovljenici bi od iduće godine mogli primati 13. mirovinu u godini.

Objavio je to, kao usput, ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić odgovarajući u četvrtak na pitanja novinara. Nije to još bilo temom same sjednice Vlade, jer se modeli očito tek razrađuju. Ali činjenica da su vladajući pred prošlu sjednicu Nacionalnog vijeća za starije osobe došli s prezentacijom o modelima isplate 13. mirovine u 13 europskih zemalja, sugerira da se u Vladi ozbiljno spremaju povući taj potez. Tada su izvijestili umirovljenike da model isplate 13. mirovine imaju Slovenija, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Cipar, Danska, Italija, Belgija, Slovačka i Luksemburg, dok Austrija i Španjolska imaju 13. i 14. mirovinu. Modeli se u tim zemljama razlikuju, negdje je to isplata u visini redovite mirovine, negdje kroz različite naknade poput božićnica i uskrsnica. Njemačka, Francuska, Švedska ili Finska, pak, države koje su među bogatijima u EU-u, nemaju 13. mirovinu, ali njihov visok standard, pogotovo ovih skandinavskih zemalja, tu mjeru možda ni ne treba.

I nije u pitanju samo izborna godina. Ideja o 13. mirovini bila bi prezentirana kao trajno rješenje. Pa čak i ako ta takozvana 13. penzija ne bude u visini cijele mirovine koju osiguranik prima, nego u skladu s onim što proračun u određenom trenutku može podnijeti, opet se radi o dodatku koji bi svakako bio značajan, i mnogo veći od iznosa koje sada umirovljenici dobivaju kao božićnice ili kao jednokratne isplate. S obzirom na to da bi ta 13. mirovina, ili jednokratni dodatak, postali trajna obveza države, u Piletićevom ministarstvu potvrdili su da je najvjerojatnija opcija po kojoj će se propisati fiksni dodatak, koji bi se eventualno mogao razlikovati ovisno o tome koliku mirovinu prima svaki pojedini umirovljenik. U svakom slučaju, osim usklađenja mirovina za preko 8 posto koje dolaze do korisnika sada početkom rujna, ovo je svakako dobra vijest za penziće.

Naravno, sad se postavlja i pitanje hoće li i zaposleni u javnom sektoru isto tražiti i za sebe, ali i pitanje hoće li taj pritisak prepoznati i poslodavci u realnom sektoru. Riječju, hoće li ovo postati normalna praksa, kakva postoji desetljećima i na Zapadu. To bi značilo da bi božićnice automatski rasle, jer ako bi se nazivale »trinaestom plaćom«, onda sigurno ne bi ostale na simboličnim razinama kao dosad. Znači li to da Vlada namjerava i dalje usklađivati cenzus neoporezivog dijela prihoda, vidjet će se uskoro. No s obzirom na to da dižu minimalac i studentske satnice, moguće je da se vladajući spremaju i na ovaj potez. Koji bi pozdravili svi radnici, ako poslodavci to ne bi zloupotrijebili i razliku strpali u opću kasu firme.

Uz to, dosad je posebnim dodacima na mirovine bilo obuhvaćeno oko 700 tisuća građana, dok bi zakonska obveza isplate trajnog godišnjeg dodatka, hrvatske verzije 13. mirovine, trebala obuhvatiti sve umirovljenike, dakle njih više od milijun i 200 tisuća.

Kako će na sve reagirati sindikati kad su u pitanju svi zaposleni u javnoj i državnoj službi, vidjet će se pak već za koji tjedan, kad i krenu razgovori o božićnicama i drugim dodacima. Vlada već godinu i pol na stolu ima zahtjev sindikata za isplatu 13. plaće u javnom sektoru, ali potpuno je jasno da će sada sindikati biti još tvrđi u tim razgovorima. Jer jedno je jasno, da parafraziramo uzrečicu - pare nisu problem, para ima. Isplata 13. plaće u javnom sektoru od tisuću eura u prosjeku, pokazuje jednostavna računica, povećala bi proračunske izdatke za više od 240 milijuna godišnje. Je li to puno ili malo u odnosu na oko 25 milijardi eura državnog proračuna? To će procijeniti vladajuća većina. No, u svakom slučaju, ako postoji jedna pozitivna posljedica ove grozne inflacije, to je dobro punjenje proračuna. Novca ima dovoljno.

Hoće li Vlada tu situaciju iskoristiti u 2024., koja je, evo, slučajno baš i izborna, znat ćemo vrlo skoro. Jer čim prođe toplinski udar, na stolu će biti prve projekcije proračuna za iduću godinu, i već do sredine jeseni znat ćemo otprilike kako zaista stoje stvari oko 13. plaće zvane čežnja.

Povezane vijesti

• Za "produžene" penzije potrebne 2 milijarde kuna
• Dodatne mirovine u saborskom "cajtnotu"
• Plenković je kao Superhik, krade od siromašnih da bi dao bogatima