Sada se mogu dignuti cijene struje, vode, plina, svinjskih polovica, purećih vratova, hladetine, svježe jetre, švargle, parizera, svih podriguša, mogu sve poskupiti, a sirotinja neće ni primijetiti. Znate onu staru, kruha i igara, ustvari neka i kruh poskupe i neka proglase neradnu nedjelju, relaksirajuću subotu, opuštajući petak, lagani četvrtak, sportsku srijedu, a utorak i ponedjeljak neka radi 'ko je gladan
Ilustracija / Nenad Marjanović
Naši Giardini muku muče s pticama, a da je taj problem ogroman, dokazuje nam komunalna odluka po kojoj je zabranjeno hranjenje ptica, pasa, mačaka i ostalih životinja na javnim površinama.
E sad, a šta ako netko u strogom centru posjeduje privatnu površinu, može li on sagraditi hranilice i pojilice za čvorke i strnadice žutovoljke? Je, strnadica žutovoljka je ptica, meni najdraža, njih posebno volim hraniti i napajati. Nisam baš oduvijek njihova fan, ali kada sam ih pronašao na Googleu, odonda bacam kruh po gradu, uvjeren da će se baš one nazobati i nacugati.
Iskreno, nisam ih nikada ni vidio, no ja vjerujem u njih, nije važno ništa osim vjere da one postoje, a ima ljudi koji su ih vidjeli. Ne bih želio zabrijati, ali meni vjeru da one postoje nitko ne može uzeti, čisto da se zna. Spreman sam platiti kaznu od pet soma kuna samo da mi sve omiljene ptičice budu site i sve ovce budu na broju.
Što s onim građanima koji za Advent šetaju gradom i svom kućnom ljubimcu, recimo psu, bace komad ombola ili kobasice? Trebaju li komunalci odmah izvaditi pos-aparat i naplatiti ono što im pripada? Ovo je samo hipotetsko pitanje, jednako onome što bi bilo da baba ima muda, no ptice serice su definitivno noćna mora, ma što god ornitolozi mislili o tome. Naše korzo je bogato stanište ptica, pravi ornitološki park, ima tu zvukova kao u Kopačkom ritu ili Lonjskom polju, čuju se cvrkuti, ali čuju, osjete se, što bi rekli naši stari, i ptičja govanca. Giardini su prave male fekalne muljare, a mi se ovih dana ne možemo izvući iz fekalnog mulja čak da ekvilibriramo na pajseru ili da dubimo na trepavicama.
Stanje kroz gusto granje, ovo ponavljam već nekoliko puta. Sve se uklapa, od granja, do teškog stanja, na Giardinima. Bacio sam đir i stvarno su upečatljivi krici nekih lažnih ptica koji se puštaju preko razglasa, kao da je rahmetli Alfred Hitchcock uskrsnuo, brate mili, odmah ga se sjetim, vidim u bunilu legendarnog Muju koji hrani golubove i siluete glavnog glumca u filmu "Ptice" Roda Taylora. Ovi krici i najhrabrije natjeraju na bježanje. Zbog tih zvukova ljudi na Korzu navlače šprinterice, kupuju motku da bi preskočili što više, k'o Sergej Bubka, čudo neviđeno. Zašto kriješte i po noći?
A dobro, nećemo plašiti ljude, šta je, tu je, jedna lasta ne čini proljeće niti orlovi rano lete, a bogami ptice pjevaju, a mi umiremo. Ne, pogriješio sam, pravilno ide ptice umiru pjevajući, a mi zijevajući.
Nogomet ide dalje iako me smorio, dosadio mi je lagano, na jednu dobru utakmicu gledamo tri loše, ali Hrvatska za sada ide dalje što bi moglo biti idealno za Vladu. Sada se mogu dignuti cijene struje, vode, plina, svinjskih polovica, purećih vratova, hladetine, svježe jetre, švargle, parizera, svih podriguša, mogu sve poskupiti, a sirotinja neće ni primijetiti. Znate onu staru, kruha i igara, ustvari neka i kruh poskupe i neka proglase neradnu nedjelju, relaksirajuću subotu, opuštajući petak, lagani četvrtak, sportsku srijedu, a utorak i ponedjeljak neka radi 'ko je gladan.
U Fažani kažu da će napraviti skatepark, evo izvadio sam jedan fragment iz Glasa Istre iz 2019. godine.
"S projektom atraktivnog skateparka u Fažani javnost se mogla upoznati prije gotovo dvije godine, a u međuvremenu je i projekt uvršten u proračun Općine Fažana te je njegova realizacija predviđena u prvoj polovici 2020. godine". Puno je glavoča, još više zerica, lepa, šakuca, menuli, salpi, batoglavaca, cipli, šura prošlo kroz Fažanski kanal, ali skateparka nema. Korać i sardon kažu da će bit', a kad se ovaj dvojac zainati, čak se Flego i Vili Rosanda sklone. Kako kaže moj omiljeni bend Ramones, Hej hou Flegou.
Udario junak na junaka, trostruki heroj rada, nositelj udarničke značke i pomoćnik nositelja udarničke značke u borbi protiv Golijata. Bit će parka, ali nas neće bit', nema toga što im udarnici iz Fažane ne mogu obećati. Pa, na koncu konca, uzet će se iz proračuna od prije dvije godine, valjda to mogu nekako isfurati?
Bio sam na Sajmu knjige, ali je nogomet ipak jači od moje ljubavi prema knjigama. Kako je znao reći moj prijatelj Zoka, Fric moj, da sam ja knjigu volio, sada bih bio ministar kulture, a ne bih razvlačio kablove po Sajmu knjige. Uglavnom, sreo sam se s nekim ljudima, kupio nešto knjiga za regal, valjda će ih netko nekad pročitati, a dobro izgledaju u dnevnom boravku, idu mi uz zavjese, ali i da malo pokrijem one o Titu.
Htio bih zakamuflirati i dvije od Kardelja i Enigmu Kopinič, imam i nekoliko kuharica, Začinsko bilje, 100 omleta, Svijet gljiva, Joga za svaki dan, imam i Hrvatsko-srpski razlikovni rječnik, kupio sam Kanta i Hegela, ona dva skladatelja, k'o nove su, nikad otvorene. Imam jednu veliku plavu, Jadransko more, ta mi je išla uz stare zavjese. Kupio sam davno i Kako smršaviti bez vježbanja, imam i jedno tri knjige Uradi sam, brdo onih malih žutih rječnika, Hrvatsko-engleski, pa Talijanski, jednom sam dobio za rođendan Šah za početnike, naručio sam prije dvije godine Vrt na terasi, Kako sam pobijedio strah, Dijeta nije bauk, Tjelovježbom do zdravlja, imam i pet Doktora u kući, Kako se nositi s pubertetom, Gdje sam pogriješio?, Kako sam ostavio cigarete, imam i sedam Vinskih karata, sedamnaest Atlasa svijeta i jednu Auto-kartu SFRJ.
Impresivno, znam, svjestan sam da sam načitan, svjestan sam da to nekima ide na živce, ali moja kolekcija knjiga je mnoge ostavila bez glasa, ne Glasa Istre nego glasa. Ajde doviđenja i ne hranite životinje, Zoro osvetnik vas promatra…