Ovogodišnji, 17. Pulski dani eseja privedeni kraju (Danilo MEMEDOVIĆ)
Ova cijenjena i ugledna manifestacija bila je posvećena akademiku Josipu Bratuliću za njegov 80. rođendan, a akademik je vrlo pažljivo pratio sva izlaganja koja su obuhvatila razne tematske i interesne sfere njegova rada i djelovanja
Možda i do sada najbolje posjećeni Pulski dani eseja održani su u petak i u subotu u prostorima Kluba hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" u staroj tiskari te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile.
Ova cijenjena i ugledna manifestacija bila je posvećena akademiku Josipu Bratuliću za njegov 80. rođendan, a akademik je vrlo pažljivo pratio sva izlaganja koja su obuhvatila razne tematske i interesne sfere njegova rada i djelovanja.
Ne miruje
Kako je naglasio dr. Boris Domagoj Biletić, inicijator i voditelj manifestacije, svi će radovi biti tiskani u jednom od narednih brojeva časopisa Nova Istra, kao što je to bio slučaj sa svim radovima s dosadašnjih Pulskih dana eseja.
Bratulić je samo kratko rekao da je davno penzioniran, ali da nije u mirovini i da nipošto ne miruje.
Milorad Stojević osvrnuo se na Bratulićeve "Istarske književne teme", definirajući Bratulića poput posljednjeg istarskog glagoljaša, koji u svome stvaralaštvu donosi veliki broj tema uz iznimne jezične opservacije.
Stojević se osvrnuo i na Bratulićev pogled na glagoljicu i njegovo iscrpno, detaljno i iznimno proučavanja toga važnog dijela povijesti i kulture. Ovaj je esejist govorio i o Bratulićevoj ljubavi prema samim tekstovima i njihovoj analizi.
Sanja Roić, talijanistica među brojnim kroatistima, kako se sama definirala, prisjetila se svoje suradnje s Bratulićem te osvrnula na njegov "Fortis", odnosno analizirala je djelo koje je uredio i za tisak priredio akademik Bratulić, a naslovljeno je "Put po Dalmaciji/Alberto Fortis", iz 1984. godine.
Istaknula je i da Bratulić navodi da je najznačajniji "fortisolog" bio Žarko Muljačić, te naglasila je važnost ovoga djela i načina na koji je akademik Bratulić to pripremio za tisak.
Aleja glagoljaša
Anton Šuljić osvrnuo se pak na Bratulićev hrvatski/istarski testament - Aleja glagoljaša, a u povodu trećeg izdanja knjige. On je istaknuo važnost zavičajne komponente u cijelom Bratulićevom stvaralaštvu, te govorio je i o odnosu pojedinaca prema zavičaju. Bilo je govora i o fenomenu unutarnjeg zavičaja, posebnog, osobnog, te o vrsnom poznavanju Aleje glagoljaša kod Bratulića.
Mikulaco se osvrnuo na "Horvatsku domovinu", govoreći i o tome da su pojmovi kao dom, zavičaj, domovina i domoljublje izgubili svoj primarni i prvotni značaj.
Bratulićevo 19. stoljeće, odnosno književno-povijesni pristup bila je tema eseja Perine Meić, koja je govorila vrlo nadahnuto o djelovanju toga akademika, a Daniel Načinović tragom jedne akademikove knjige osvrnuo se na Josipa Bratulića u obzoru lijepih stvari.
Načinovićev je esej bio vrlo nadahnut i lirski, poput ove Bratulićeve knjige. Tijekom izlaganja moglo se čuti i kako uvijek akademik Bratulić ističe da treba pisati barem karticu teksta dnevno, svakodnevno, stalno, te da su kod njega mnoge književne vrijednosti itekako važne i posebne.
Uvijek nadahnuta Jelena Lužina predstavila je esej "Bepo Bratulić ili O unanimizmu", gdje je pokazala vrlo dobro poznavanje raznih aspekata akademikova rada i djelovanja, Goran Filipi
imao je za temu "Ornitonimi u Habdelićevu Dikcionaru", Mirko Ćurić "Bratulićev Strossmayer", Nevio Šetić "Naša Sloga? 1870. -
a Franjo Nagulov "Josip Bratulić, prir.: Vukovar: Spomenica
Matice hrvatske u povodu desete obljetnice vukovarske tragedije 1991. - 2001.".
Svaki od ovih autora predstavio je jedan segment djelovanja ovoga akademika, iznimno bogate karijere te neumorna duha i stvaranja.
Održavanje manifestacije omogućili su Grad Pula, Istarska županija, Ministarstvo kulture RH, Turistička zajednica grada Pule i Općina Sv. Petar u Šumi, a organizatori su Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika Pula i Matica hrvatska Zagreb.