HRVATSKO IZVORNO PISMO
Predstavljena knjiga Mile Bogovića "Glagoljica bitna odrednica hrvatskog identiteta"
Dvije su teme koje autor na poseban način analizira: razvoj ukupnog glagoljaštva u crkvenom bogoslužju te promjene odnosa Crkve prema glagoljici i glagoljašima – od potiskivanja do priznanja i poticanja te konačnog nestanka glagoljice kao aktivnog pisma s povijesne scene
Predstavljanje knjige Mile Bogovića "Glagoljica bitna odrednica hrvatskog identiteta. Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera" održano je u Svečanoj dvorani "Tone Peruško" na Filozofskom fakultetu.
O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, prof. dr. Ante Bežen, Samanta Milotić-Bančić, prof. i autor dr. sc. mons. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup, a moderator je bio prof. dr. Nevio Šetić.
Nastanak glagoljice
- Poznajem i surađujem s biskupom već niz godina, i znam koliko mu je bilo stalo da se taj projekt privede kraju, ova će knjiga biti zasigurno vrlo važna u znanstvenim krugovima. Knjiga je strukturirana u pet poglavlja, gdje je govora o nastanku glagoljice, o Senju kao središtu svijeta glagoljice, rimsko-glagoljskom tiskarstvu, te o prikazima i osvrtima koje je autor objavljivao tijekom godina. Ključna teza kod njega je da je glagoljica postojala prije Ćirila i Metoda, koji su zaslužni za ćirilicu, a glagoljica je iznimno važna za hrvatsku kulturu kao sastavni dio te kulture. On nije prvi koji je odbacio ćirilo-metodsku teoriju, a analizirao je da u Hrvatskoj ima najviše spomenika posvećenih glagoljici, kazao je prof. dr. Bežen.
Bežen je također evidentirao da se biskup Mile Bogović osvrće i na utjecaj glagoljice na cjelokupnu hrvatsku povijest i kulturu te na činjenicu da je to hrvatsko izvorno pismo.
Akademik Damjanović pohvalio je autorov temeljiti rad, te pitanje tiskarstva, njegovih knjiga, kao i jezičnih osobina glagoljice. Istaknuo je i izniman znanstveni pristup ovoga autora koji se u svojoj novoj knjizi bavi problemom nastanka glagoljice, i to tako da kao crkveni povjesničar istražuje okolnosti i uvjete u kojima je glagoljica nastala. On također podvrgava analizi izvore na kojima se temelje brojne teorije o njezinim početcima, napose tzv. ćirilometodsku teoriju.
Dvije su teme koje autor na poseban način analizira: razvoj ukupnog glagoljaštva u crkvenom bogoslužju te promjene odnosa Crkve prema glagoljici i glagoljašima – od potiskivanja do priznanja i poticanja te konačnog nestanka glagoljice kao aktivnog pisma s povijesne scene.
Samanta Milotić Bančić, asistentica na nekoliko kolegija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile, kazala je da je iznimno sretna što se pojavila tako bitna knjiga o glagoljici o kojoj je itekako potrebno pisati, kao i o njezinom korištenju od 9. do 19. stoljeća.
Kamen-temeljac
- Glagoljica je kamen-temeljac učenja jezika i književnosti, a Bašćanska ploča samo je jedan od dokaza njezine važnosti. Vrijedni se prilozi o tome objavljuju i u časopisu "Slovo". To je pismo prošlosti koji ujedinjuje umjetnost, književnost i kulturu. I svečani zastor Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula donosi tekst na glagoljici iz Lucidara. Studenti se na mnoge načine upoznaju s glagoljicom tijekom fakulteta, od predmeta "Uvod u staroslavenski jezik" pa sve do starih tekstova na glagoljici koje transliteriraju. Danas postoje i razne radionice za učenike škola i polaznike vrtića gdje se upoznaju s glagoljicom, kazala je Milotić Bančić, navodeći da je ovo djelo itekako korisno studentima.
Sam autor je izrazio veliko zadovoljstvo što mu se knjiga predstavlja u Puli, te je kazao da je samo nastajanje glagoljice intrigantna i zanimljiva pojava. Istaknuo je i svoju povezanost s Istrom, gdje je pohađao srednju školu te ljubav prema istraživanju glagoljice, navodeći da je nastojao tu čim opširnije iznijeti i povijesni okvir nastanka glagoljice.
Knjiga je nastala povezivanjem i sistematiziranjem autorovih pojedinačnih radova, objavljivanih u dužem vremenskom razdoblju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
