Evo, sad su me uvjerili da će uz pomoć sline na markici naći onog koji mi je prijetio. Ja sam 1991. bio u ratu, i u tom zadnjem pismu pisalo je: "Ono što četnici nisu učinili 1991., mi ćemo učiniti sada. Ne znam više tko je tko u toj priči, ali dobro * Ne smije društveni angažman ostati na sveučilišnim profesorima, aktivistima, novinarima, a kamoli na političarima. Svatko može i mora promijeniti društvo

"Živimo u društvu monologa, a ne dijaloga. Ja mislim da je nulta točka da svatko od nas napravi dijalog sa samim sobom. Kad vi počnete preispitivati svoje stavove, misli, postupke, onda ste spremni za dijalog s nekim drugim. Ja nisam vjernik, ja sam iz komunističke obitelji, baka je išla u crkvu i mene je potajno krstila, ali godinama se intenzivno družim s mojim prijateljima mitropolitom Porfirijem, fratrom u Pazinu, hodžom u Sisku. S njima razgovaram o stvarima o kojima ne znam gotovo ništa, kao što razgovaram i s ljudima koji su 1945. ostali bez svega, kojima su poubijani članovi obitelji i kojima je oteta imovina. Moramo dopustiti druge glasove, ne moramo se složiti, ali moramo stvoriti empatiju. Moramo prestati gledati na način da postoje 'naše' i 'vaše'   žrtve, 'naši' i 'vaši' zločinci, pri čemu su 'naše' žrtve uvijek veće od 'vaših', a za 'naše' zločince uvijek imamo opravdanje zašto su napravili to što jesu," kazao je preksinoć u dojmljivo popunjenom Dnevnom boravku Rojca povjesničar Hrvoje Klasić na promociji svoje nove knjige "Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost". U izdanju Naklade Ljevak, knjiga objedinjuje 40-ak kolumni koje je ovaj povjesničar na tjednoj bazi, u nepunih godinu dana objavio na portalu Net.hr.

Ukazuje na isključivost, laži i obmane

Unatoč brojnim višegodišnjim prijetnjama, a jedna se dogodila i iz Medulina, Klasić osobnom hrabrošću i angažiranošću već dugo ukazuje na isključivost, na laži i obmane koje se koriste kao pogonsko gorivo za nacionalizam i šovinizam, na povijesni revizionizam ne samo elita nego i društva u cjelini koje takve ideje prihvaća i promiče. Pritom, kako je u predgovoru knjige dobro ustvrdio glavni urednik portala Net.hr Filip Raunić, u današnjoj Hrvatskoj isticanje očitog, pa i neupitnih povijesnih činjenica, nerijetko je čin građanske hrabrosti.

- Ne smije društveni angažman ostati na sveučilišnim profesorima, aktivistima, novinarima, a kamoli na političarima. Svatko može i mora promijeniti društvo, istaknuo je Klasić, kazavši da je pritom najjači utjecaj obitelji.

Kolumne mu se na društvenim mrežama sheraju 10.000 puta, a u trenucima nakon svježe objave čita ih 100 tisuća ljudi u regiji, a takav doseg, kako je rekao, nikad ne bi mogao ostvariti knjigama, predavanjima i tribinama. Izlazak iz sveučilišno znanstvenih krugova na veliku javnu scenu bilo mu je gostovanje u emisiji 'Nedjeljom u dva' prije nekoliko godina, nakon koje je uslijedila silna količina prijetnji i prijetećih pisma.

Borba za vrijednosti tolerancije

- Količina mržnje koju sam osjetio nikome ne bih preporučio. Tada je omjer bio 80 posto negativnih u odnosu na 20 posto pozitivnih reakcija. No, nisu me ustrašili, nisam prestao i moram priznati da se taj omjer sada promijenio potpuno u korist pozitivnog. I dalje primam prijeteća pisma, i dalje idem na policiju. Evo, sad su me uvjerili da će uz pomoć sline na markici naći onog koji mi je prijetio. Ja sam 1991. bio u ratu i u tom zadnjem pismu pisalo je: "Ono što četnici nisu učinili 1991., mi ćemo učiniti sada. Ne znam više tko je tko u toj priči, ali dobro,", kazao je.

Mirovni aktivist Goran Božičević, koji živi u Bujama, kazao je da vjeruje u dijalog, da godinama razgovara s braniteljima, no promjene idu jako teško. "Mi imamo Deklaraciju o Domovinskom ratu i niz stvari je zapečaćeno", dodao je.

Klasić je zatim kazao da postoji jedna glasna, agresivna ekstremna negativna isključiva i netolerantna skupina, ali kolikogod glasna, ipak je manjina, kao i jedna otvorena, prijemćiva manjina koja je spremna boriti se za vrijednosti tolerancije.

- Najveća većina ljudi u društvu ponaša se po onoj "ne bi se štel mešat", zažmirit će i odmaknuti glavu. Sada se vodi borba koja će od ovih dviju manjinskih skupina nametnuti većini stav o životu i svijetu, tvrdi Klasić.

----- ----- ----- ----- ----- ----- 

Nakon tvrdnje zamjenika glavnog urednika Glasa Istre Bojana Žižovića da je model vladanja u Istri i u ostatku Hrvatske isti, s time da je ovdje dominantan regionalizam, a izvan Istre nacionalizam, Klasić se nadovezao riječima da mu je jedan čitatelj, nakon objave kolumne o Uljaniku, prigovorio jer ništa nije napisao o odgovornosti IDS-a.

Posebno je Klasić nasmijao publiku usporedbom IDS-a i HDZ-a, nakon što je ispričao slučaj jedne mlade, urbane, obrazovane djevojke kojoj su svi članovi obitelji, pa i ona, zaposleni u javnim poduzećima i da zbog straha od gubitka posla mora glasati za HDZ. "Vi bolje znate, ali valjda nije tako s IDS-om u Istri", ironično je poentirao Klasić, uz automatsku i masovnu reakciju publike.

Povezane vijesti

• Klasić nakon zaprimljene prijetnje smrću ocijenio kako pravna država ne funkcionira
• Nacionalizmu i ustaštvu možemo se oduprijeti stvaranjem povoljnijih ekonomskih uvjeta za život
• Gradonačelnik Pule Filip Zoričić od jučer je i KOLUMNIST