ČA-KAVICA
Lino Capolicchio objavio zanimljivu pjesničku zbirku na galižanskom narječju: MIRISI, OKUSI I ZVUKOVI IZ GALIŽANSKOGA KRAJA
Folklorna skupina Armando Capolicchio iz Galižane
Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Romanski su se jezici u podužem vremenskom razdoblju razvili od vulgarnog latinskog. U njih spadaju primjerice govori s velikim brojem govornika poput francuskog i španjolskog, kao i sva talijanska narječja
Poznato je da je istriotski na svjetskoj listi ugroženih jezika, odnosno govora, a podaci vele da se na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj, a među njima je i istriotski - autohtoni predmletački romanski jezik jugozapadne Istre.
Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Romanski su se jezici u podužem vremenskom razdoblju razvili od vulgarnog latinskog. U njih spadaju primjerice govori s velikim brojem govornika poput francuskog i španjolskog, kao i sva talijanska narječja.
Sve manje govornika
Premda postoje znanstvenici koji sustavno njeguju taj dijalekt, koji pišu rječnike o tim govorima te šišanski festival istriotskog koji se već godinama održava krajem rujna, ima sve manje govornika koji se služe tim govorima, posebice u pisanom obliku.
Istriotski čini jezični otok na jugu Istre, odnosno područje na kojem se govori jezik koji se razlikuje od jezika većine. Važno je napomenuti da istriotski čini šest zasebnih govora te da svaki od njih sadrži neke osobitosti po kojima se razlikuje od ostalih.
Prilikom održavanja festivala istrovenetskog navedeno je da na šišanskom je sumpor śolfere, na galižanskom solfero, na balskom solfer, na vodnjanskom sulforo i sulfero, a na rovinjskom sulfare.
Kako i piše na ploči koja je otkrivena usred Šišana prilikom održavanja jednog od prvih Festivala istriotskog "otkad se znanost bavi tim govorima, dva su njihova najvažnija centra gradovi Rovinj i Vodnjan, te okolna manja mjesta Bale, Galižana, Fažana i Šišan.
Istriotski se više ne govori u Puli, iako je poznati romanist Antonio Ive još početkom prošlog stoljeća poznavao i opisao taj govor i u najvećem istarskom gradu.
Sam je izraz istriotski skovao 1873. začetnik talijanske dijalektologije Graziadio Isaia Ascoli (1829. - 1907.) analogijom s veljotskim (govorom otoka Krka). Posljednjih se desetljeća bilježi porast u broju publikacija o istriotskom govoru.
Objavljeni su: Giovanni Andrea Dalla Zonca, "Vocabolario dignanese - italiano", (1978.), Domenico Cernecca, "Dizionario del dialetto di Valle d'Istria" (1986.), Antonio e Giovanni Pellizzer, "Vocabolario del dialetto di Rovigno d’Istria" (1992.), Maria Balbi - Maria Moscarda Budić, "Vocabolario del dialetto di Gallesano d'Istria", (2003.), Libero Benussi, "Vocabolario italiano-rovignese" 2013., te sveobuhvatni "Istriotski lingvistički atlas" (Atlante Linguistico Istrioto, 1997.) Gorana Filipija i Barbare Buršić Giudici, a potom prošle godine i njegovo novo, prošireno i dopunjeno izdanje.
Valja napomenuti i da se posljednjih godina povećalo književno stvaralaštvo na tom idiomu, naročito na rovinjskom, balskom i vodnjanskom.
Vodnjanskim istriotskim služe se Lidia Belci Delton, Loredana Bogliun, baljanskim Romina Floris, a braća Benussi - Libero i Vlado uvelike su se zalagala za rovinjski. Nedavno je objavljena i pjesnička zbirka Lina Capolicchia iz Galižane naslovljena "La carédia".
Galižana je jedan od jezičnih otoka gdje istroromanski ili pak istriotski je i dalje vitalan. Premda nema toliko izvornih govornika, upravo se tim govorom, kako je navela i prof. dr. Elis Deghenghi Olujić, prenosi bogato kulturno-antropološko bogatstvo te predstavlja svojevrstan povratak kući.
Knjiga pjesama pisanih galižanskim, je svojevrsni presjek lirskoga stvaralaštva Lina Capolicchia, od čega je većina pjesama neobjavljenih, uz povijesne i društvene teme te lirske tekstove. Knjiga je objavljena u izdanju galižanske Zajednice Talijana "Armando Capolicchio", pregovor je napisala Elis Deghemghi Olujić, a urednički odbor čine Lorena Ghiraldo Moscarda i Debora Moscarda.
Zaboravljeni mikrosvjetovi
Ima tu prikaza ruralnog svijeta, kao i svih mirisa, okusa, zvukova s galižanskoga kraja, a većina pjesama opisuje život pastira i ruralni život u tome kraju u širem smislu kroz desetljeća, s posebnim afinitetom za one aspekte ruralnosti koji više nisu toliko prisutni.
Zaboravljeni mikrosvjetovi prisutni su u njegovim stihovima, poput škrinjice koja želi sačuvati ljude, mjesta, memorije, uspomene. Čovjek mijenja ambijent koji obitava ne samo svojim radom, već i uz niz emotivnih značenja i konotacije, prenoseći nam impresije i stanja duše.
Osim pjesama, autor donosi i nekoliko galižanskih poslovica.
L'amor se come 'l fogo, se no te lo stisi, 'l mor. (Ljubav je poput vatre, ako je ne hraniš, umire).
El sol se alsa par duti la mitina. (Sunce se budi za sve ujutro).
'No to 'l pericolo se la Madona che varda i moredi. (U trenutku opasnosti Gospa štiti mlade).
A l'Istria
Anco dormindo
me 'nsogni de tijo
Istria meja
cor mejo.
Te sen bela
te segni la pijun bela
de dute le province
te segno como la pijun bela
de 'l casin
la piu' calda,
duti te vol!
(u slobodnom prijevodu: Istri - Još spavajući/sanjam tebe/najljepša si/od svih provincija/poput najljepše cure/bordela si/najtoplija/svi te vole)
Sparansa
La sparansa
mor
par ultima,
ela,
jo 'oja
da li ananti
senpro,
par questo mi
guanti dur.
(u slobodnom prijevodu
Nada
Nada/posljednja umire/ona/želi nastaviti/uvijek/i zato/ja idem naprijed.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
