LABINSKI KULTURNO-POVIJESNI SUSRETI: Interdisciplinarno o poznatoj pedagoginji, pjesnikinji i političarki

Giuseppina Martinuzzi (Labin, 1844. - Labin, 1925.)

Riječ je o drugom izdanju međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Labinski kulturno-povijesni susreti" koji se održava bijenalno, odnosno, jedne se godine održava skup, a naredne godine tiska se zbornik radova

Uz izlaganje više od dvadeset izlagača, iznimno bogat cjelodnevni skup posvećen istaknutoj pedagoginji, pjesnikinji i političarki Giuseppini Martinuzzi (Labin, 1844. - Labin, 1925.) u povodu 175. obljetnice njezina rođenja održan je krajem ožujka u labinskoj Gradskoj knjižnici. Riječ je o drugom izdanju međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Labinski kulturno-povijesni susreti" koji se održava bijenalno, odnosno, jedne se godine održava skup, a godinu kasnije tiska zbornik radova.

Lik i djelo Martinuzzi

O liku i djelu Giuseppine Martinuzzi raspravljalo se s više gledišta - književnog, povijesnog, društvenog, umjetničkog, političkog, a sam je skup bio tim značajniji jer je bio s međunarodnim sudjelovanjem, a osim samih izlaganja, prikazan je i film o Giuseppini Martinuzzi. Cijeli prvi dio skupa bio je posvećen Giuseppini Martinuzzi, a drugi dio raznolikim labinskim temama - književnim, povijesnim, arheološkim i društvenim. Neke su teme predstavljene na drukčiji način, interdisciplinarno, a druge s određenim novim

saznanjima.

Daniel Mohorović (Srednja škola Mate Blažine, Labin) i Iva Peršić (Sveučilište u Rijeci), u svjetlu problematika podučavanja, odgoja i obrazovanja, imali su izlaganje naslovljeno "Giuseppina Martinuzzi - umjetnost učenja i poučavanja: jučer, danas i sutra".

Majda Milevoj Klapčić, (SŠ Mate Blažine Labin) s nekoliko se konkretnih primjera osvrnula na značaj knjižne ostavštine Giuseppine Martinuzzi za grad Labin, dok je Deni Vlačić (Nakladnička kuća Despot Infinitus Zagreb) govorio na temu "Napisi i tiskovine o Giuseppini Martinuzzi i njezinom

časopisu Pro Patria".

Teodora Fonović Cvijanović i Iva Milovan Delić sa Sveučilišta Jurja Dobrile Pula, osvrnule su se na socijalne elemente u poemi "Ingiustizia" Giuseppine Martinuzzi.

O Giuseppini u kontekstu istarskog novinarstva govorila je Martina Damiani sa istog Sveučilišta, dok je Tullio Vorano (Labin) govorio o "Ostavštini Giuseppine Martinuzzi u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci", a izlaganje Olje Višković (Narodni muzej Labin) "Knjižnica Giovanni Antonia Martinuzzi", nadovezalo se na ovaj književni aspekt njezina stvaralaštva.

Zanimljiva su bila i izlaganja triju gošća iz Italije, a to su Francesca Maria Lacaita (Milano) koje je predstavila temu "Giuseppina Martinuzzi i mijena ideje o domovini u prijelazu prema socijalizmu", a Silva Bon (Gorica) "Politička strast i književnost kod Giuseppine Martinuzzi". Ester Pacor (Trst) pak se osvrće na "Zalaganje Giuseppine Martinuzzi u feminističkom pokretu u Trstu".

Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile), ujedno i organizator skupa govorio je o povijesnoj temi naslovljenoj "Izvješće grofa Marcantonia Poiane o Labinu i Plominu (1629.)". Dean Škopac osvrnuo se na "Krštene u Šumberu (1673.-1771.).

Drugi dio znanstvenog skupa bio je u znaku tema o Labinu i Labinštini. Izlaganje dr. Samante Paronić (Prodol, Marčana) bilo je naslovljeno "Uzroci smrti u Župi Labin od 1861. do 1880.", a uslijedilo je predavanje Dijane Muškardin, (SŠ Mate Blažine Labin) "Josip Belušić, učitelj Učiteljske škole u Kopru", kao i Alana Žica-Teklina (Pandora Gong, Rijeka) "Labinski lingvist Matteo Giulio Bartoli". Vedrana Hrelja Zupan (OŠ Ivana Batelića Raša i/ OŠ Vitomira Širole Paje Nedešćina) govorila je o najmlađem istarskom gradu, odnosno njezina tema bila je "Nastanak i razvoj Raše".

Biser Labinštine

Nakon toga je Eva Melegi Matković (OŠ Vladimira Nazora Pazin) izlagala na temu "Krapan, austrougarski biser Labinštine". Niže potpisana novinarka osvrnula se na "Stvaralački rad pjesnikinje Malvine Mileta", a Kristijan Žgaljardić (Floričići, Pićan) na povijesno-umjetničku temu "Freske Pićanske biskupije".

Potom je tu bilo izlaganje Mladena Bastijanića (Vodovod Labin) "Zaboravljene crkve i kapele na Labinštini", što je donijelo novo svjetlo na tu temu, a referat Anje Šumberac (Udruga Alfa Albona, Labin) bio je naslovljen "Trgovi kao središta socijalne interakcije stanovnika Labinštine". Tatjana Bradara (Arheološki muzej Istre) imala je za temu "Stara zvona na Labinštini", a Ondina Krnjak (Pula) "Svetačke medaljice iz Narodnog muzeja u Labinu". Elis Baćac (Općina Pićan) i Mladen Rajko (Sveučilište u Zadru) govorili su na temu "Bajoslovlje središnje Istre u funkciji kreiranja novih kulturno-umjetničkih proizvoda".

Skup su organizirali Grad Labin i njegov Narodni muzej, pod pokroviteljstvom općina Kršan, Raša, Pićan i Sv. Nedjelja.