KNJIŽEVNI PROGRAM ZA GIMNAZIJALCE

KOD MARULA: Šibenska putopjesnikinja i "radočajke"

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Susret u dvorištu pulske Gimnazije

Susret u dvorištu pulske Gimnazije


Program je održan u tri turnusa samo za učenike trećih razreda pulske Gimnazije, a gostovali su Maja Klarić iz Šibenika i Daniel Radočaj iz Pule

Tradicionalni, deveti književni program Kod Marula upriličen je prekjučer u pulskoj Gimnaziji, u unutarnjem dvorištu ove škole, a u organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Program je održan u tri turnusa samo za učenike trećih razreda, a gostovali su književnici Maja Klarić iz Šibenika i Daniel Radočaj iz Pule.

Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Gimnazije Filipa Zoričića i predsjednika Istarskog ogranka DHK-a Borisa Domagoja Biletića, riječ su preuzeli autori.

Putopisi

Čitanjem svojih uradaka Maja Klarić je objasnila učenicima što je to putopjesnikinja, te je govorila o svojim putovanjima, koliko je pješačila te kako piše dok pješači: uzme blok i zapiše misli, jer je navečer, nakon cjelodnevnog pješačenja, preumorna. Tijekom prvog putovanja propješačila je 880 kilometara. Kazala je i da se od književnog rada može živjeti samo ukoliko se radi puno toga i puno raznih stvari.

Diplomirala je Engleski jezik i književnost i Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu "Suvremeni hrvatski putopis". Piše poeziju i kraću prozu, a radi kao urednica i književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira razna događanja kao što su međunarodni pjesnički susreti Šumski pjesnici u Butorima pored Grožnjana. Objavljivala je u raznim novinama i časopisima. Objavila je tri zbirke putopisne poezije – "Život u ruksaku" (AGM, 2012.), "Quinta Pitanga" (V.B.Z., 2013.) i "Nedovršeno stvaranje" (vlastita naklada, 2015.) te dva prozno-poetska putopisa: "Vrijeme badema" o hodočašću Camino de Santiago i "Približavanje zore: Put 88 hramova" o zen-budističkom hodočašću u Japanu. Poezija joj je prevedena na engleski, talijanski, španjolski, mađarski, grčki, portugalski i farsi.

Pulski elementi

Daniel Radočaj rođen je 1979. godine u Puli, gdje i živi. Književnim radovima zastupljen je u pedesetak književno-kulturoloških tiskovina. Član je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, splitske Udruge za promicanje eksperimentalne umjetnosti DADAnti i Udruge hrvatskih aforista i

humorista. Stekao je zvanje stručnog prvostupnika ekonomije.

On je također govorio o svojoj ljubavi prema pisanju, ističući da ne hoda niti približno toliko kao Maja, a rekao je i da se njegove pjesme nazivaju "radočajkama". Govorio je i o tome kako je pisao o urbanom besperspektivnom luzeru, a Maja Klarić je istaknula da su kod Radočaja prisutni i neki pulski momenti i elementi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter