Trošenje života
U Umagu predstavljena knjiga Miroslava Bertoše: Knjigograd na tri kata u 11 soba
Slaven Bertoša, Sanja Roić, Anita Šikić i Neven Ušumović (Osobna arhiva)
Gradska knjižnica Umag organizirala je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige predstavljanje posljednje knjige povjesničara i sveučilišnog profesora Miroslava Bertoše (1938. – 2023.) "Trošenje života. Gdje li je život što ga izgubih živeći?", tiskane u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade iz Zagreba nedugo nakon smrti njezina autora.
Bogat životopis
Nazočnoj se publici kao moderator susreta najprije obratio ravnatelj spomenute knjižnice prof. Neven Ušumović. Ukratko je izložio podacima vrlo bogat životopis Miroslava Bertoše, istaknuvši ponajviše njegovu ulogu kao istarskog zavičajnog povjesničara koji je sve dijelove našega poluotoka često spominjao u svojim djelima, a o mnogima je podatke dugo istraživao u različitim arhivima u zemlji i inozemstvu te je o njima i detaljno pisao.
Njegova opširna bibliografija obuhvaća 21 knjigu te više od tisuću ostalih bibliografskih jedinica, uglavnom izvornih i preglednih radova, stručnih priloga, enciklopedijskih natuknica, recenzija, osvrta i prikaza. Kao redoviti ili gostujući profesor, Bertoša je dugi niz godina predavao na sveučilištima u Puli, Rijeci, Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku, podučavajući mnogobrojne generacije studenata, među kojima se nalaze i neki današnji povjesničari.
Riječ je potom uzela Anita Šikić, direktorica Hrvatske sveučilišne naklade iz Zagreba i glavna urednica knjige. Podrobnije je opisala detalje njezina turbulentnog nastanka, osvrnuvši se na suradnju sa sinom i kćeri pokojnoga profesora tijekom priređivanja konačnog teksta.
Spomenula je da je profesora Bertošu upoznala 2019. na sajmu knjige u Puli te se ubrzo, u suradnji i dogovoru s direktoricom Sajma Magdalenom Vodopijom, javila ideja o pisanju ove knjige. No, na koncu je tiskana druga verzija rukopisa jer je prva nestala nesretnim slučajem u siječnju 2022. te je autor odlučio napisati novi tekst.
Iduća predstavljačica, talijanistica, prevoditeljica i umirovljena sveučilišna profesorica dr. sc. Sanja Roić, publici je iznijela zanimljive segmente svojeg viđenja Bertošine knjige. Autorovu veliku kućnu knjižnicu, već više puta istaknutu tijekom nekoliko susreta u spomen na istarskog povjesničara i tijekom prethodnih predstavljanja ove knjige, usporedila je s bibliotekom talijanskog književnika i teoretičara Umberta Eca (Alessandria, 1932. – Milano, 2016.), kojega se smatra intelektualnom ikonom zapadne kulture s kraja 20. stoljeća, napomenuvši da Ecova knjižnica ima 40.000 knjiga te da je prikladno zbrinuta od različitih ustanova.
Autorov sin, prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, nazočnoj je publici ukratko predstavio Knjigograd – veliku obiteljsku knjižnicu s oko 57 tisuća bibliografskih jedinica, smještenu na tri kata u 11 soba. Naveo je da knjige pretežito pripadaju polju povijesti, ali i književnosti, jezikoslovlja, teorije književnosti, filozofije, kulturne antropologije, sociologije, agronomije.
Najviše ih je na hrvatskom, talijanskom i francuskom, ali ima i mnogo knjiga na nekim drugim jezicima. Knjigograd je za Miroslava Bertošu bio utočište koje je doživljavao na vrlo osebujan način.
Toliko je velik i raznolik da ga je teško predstaviti jer ga treba doživjeti, no svatko će ga doživjeti na neki svoj način. Slaven Bertoša predstavio je nekoliko karakterističnih starijih i novijih izdanja te pročitao kratki segment iz očeva dnevnika.
Na koncu je istaknuo da u Knjigogradu posebno mjesto ima hrvatska povjesničarka dr. sc. Lovorka Čoralić, koja je tijekom njihove suradnje koja je trajala više od 30 godina, Miroslavu Bertoši redovito slala svoje knjige i separate, a on ih je zajedno slagao na policu pa se stoga sve njezine publikacije nalaze na istome mjestu, što nije slučaj s niti jednim drugim autorom.
Osvjedočeni bibliofil
Anita Šikić na koncu je dodala da je u dosadašnjem radu uredila više od 1.500 knjiga, no da po bogatstvu misli nijedna nije ravna ovoj te da je odmah nakon upoznavanja shvatila da je Bertoša njezin idući autor. Istaknula je i podatak da je Profesora, kao osvjedočenog bibliofila, knjiga pratila i u njegovim zadnjim trenucima života.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
