Održana Glavna skupština Matice hrvatske
Dodijeljeno sedamnaest zlatnih i dvanaest srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima
(Snimio Mirko Cvjetko)
U Zagrebu je održana Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 148 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs; rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić; izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše rektor HKS-a Željko Tanjić; Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa; Darko Majstorović i Davor Posilović, predsjednik i zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista.
U pozdravnom govoru ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako Matica hrvatska od 1842. aktivno promiče nacionalni kulturni identitet što je danas u globalnom svijetu aktualno i posebno važno u domovini i izvan nje. Upravo je okupljanje oko hrvatskog identiteta nit vodilja djelovanja i svih ostalih aktivnosti, pa i ne čudi da je Matica hrvatska u nekoliko navrata pokušala ukazati na činjenicu potrebe reguliranja uporabe hrvatskog jezika zakonskim aktom, a tu je inicijativu Vlada na kraju i prihvatila.
Prijedlog Nacrta zakona dorađen je prema propisima pravnih akata u Republici Hrvatskoj, a ministar je podsjetio i na činjenicu kako većina zemalja u EU, ali i nekih drugih, uporabu svog službenog jezika određuje zakonom ili propisima. Također je ponovio da cilj Zakona nije sankcionirati, već educirati i istaknuti dragocjenu vrijednost jezika kao instrumenta kojim se izražava identitet, povijest i kultura naroda. Iskazao je zahvalu svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju u kolovozu na koje su pristigla 323 komentara. Svi su prihvaćeni ili djelomično prihvaćeni i doprinijeli su unaprjeđenju i jasnoći propisa koji je Vlada prije nekoliko dana uputila u prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Ministar Fuchs zahvalio je Matici hrvatskoj na ovoj, kako je kazao, povijesnoj inicijativi što se tiče hrvatskog jezika te je dodao kako MZO, Ministarstvo kulture i medija i Matica hrvatska imaju kvalitetnu i plodnu suradnju u nizu projekata.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić naglasio da je najstarije i najveće sveučilište bitan i ključan partner Matici hrvatskoj jer su većina Matičinih članova alumni Sveučilišta. Upravo je Sveučilište u Zagrebu bilo partner Matici hrvatskoj u kreiranju inačice Zakona o hrvatskom jeziku, a veliku podršku tim Matičinim aktivnostima pružio je i Rektorski zbor. Naglasio je ako u društvu treba nešto mijenjati ili uputiti na nužne promjene, to treba činiti akademska zajednica, otvoreno i neovisno, jer se jedino tako štiti i unaprjeđuje društvo u cjelini. Zato i postoje javni sustavi, poput akademskih institucija, zaključio je rektor Lakušić.
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti pokrenute u protekle dvije godine. Zahvalio je na potpori HAZU i Rektorskom zboru, kao i onoj ključnoj, predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.
"Zahvalnost dugujemo i ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek koji su i osobno stali iza ovoga Zakona te ga sa svojim službama razradili i pripremili za javnu raspravu, a potom i za saborsku proceduru, tako da su sačuvali suštinu Matičina prijedloga", rekao je Miro Gavran.
"Jedinu primjedbu koju kao predsjednik Matice hrvatske, kao i većina matičara i nadalje imam je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj, ili u HAZU ili u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", kako bi se izbjegli neželjeni prijepori koji postoje u jezikoslovnoj zajednici, naglasio je predsjednik Matice hrvatske. U pregledu aktivnosti u prošloj godini istaknuo je da se broj događanja u Središnjici povećao za tri stotine posto u odnosu na prethodnu, a za četiri stotine posto uvećala se nazočnost u medijima.
Uz redovna izvješća gospodarskog tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2022. i planu rada MH za 2024, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2022. i prijedlog Financijskog plana MH za 2024. Gospodarski tajnik Ivica Nuić osvrnuo se na poslovanje u protekloj godini uz bolji unutarnji ustroj, urednije financijsko poslovanje, pokrenut proces digitalne transformacije, kao i na planove za obnovu krova Palače MH u idućoj godini.
U umjetničkom dijelu programa nastupile su umjetnica Zrinka Posavec uz pratnju Ambrozija Puškarića na gitari te kantautorica i glumica Elis Lovrić, a dodijeljena su i odličja i nagrade. Najviše odličje Matice hrvatske Janko Drašković dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću dok je nagrada Zaslužnik Matice hrvatske za očuvanje hrvatskoga identiteta dodijeljena članovima Radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku: Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću (voditelj Radne skupine), Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu.
Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske dodijeljeno je sedamnaest zlatnih i dvanaest srebrnih povelja te Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima. Ove je godine Kukuljević pripao Ogranku Matice hrvatske u Petrinji za knjigu Darije Alujević "Mila Wod – Prva hrvatska kiparica".
Zlatne povelje dodijeljene su: za strip zbirku Radovana Devlića Huljice – "A život posta lijep" (OMH u Bizovcu), za časopis "Kotorski zbornik: Časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske" (OMH u Boki kotorskoj). Tri zlatne povelje primio je Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu za knjige: "Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022." (Mirna Ladašić Turk i Zoran Turk), "Rječnik govora Kotoribe", "Jučer je bilo sutra" (Ana Jauk i Đuro Blažeka), "Odabrane pjesme" (Zvonko Kovač); OMH u Čitluku dodijeljena je zlatna povelja za knjigu Jure (Ivanova) Rupčića "HARDOMILJE – prošlost, ljudi i običaji"; OMH u Dubrovniku za knjigu Slavice Stojan "Na početku bijaše hrid: Ilustrirana povijest Dubrovnika"; OMH u Gospiću za knjigu Ane Lemić "Sela i stanovi na Velebitu: Svjedočanstva života od nastanka do nestanka" (II. dopunjeno izdanje); OMH u Grudama i OMH u Širokom Brijegu za zbornik "Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige"; OMH u Jastrebarskom za knjigu Nine Škrabea i Zvonimira Kufrina "Jaskanski kraj u slici i riječi"; OMH u Kutini za časopis "Moslavačko zrcalo – 50 godina Ogranka Matice hrvatske u Kutini" Godište 6, br. 1-2. 2022.; OMH u Osijeku za časopis "Književna revija" God. 62.,Br. 3-4, 2022.; OMH u Petrinji za knjigu Domagoja Vukovića "Ponovno nastajanje grada"; OMH u Sisku za knjigu Waltera Friedricha Otta "Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja" (prev. Kristijan Gradečak); OMH u Slatini za zbornik radova "Mirko Jirsak i Slatina"; OMH u Svetoj Nedelji za knjigu Gabriela Uspera "Madrigali concertati"; OMH u Zaprešiću za knjigu Stanka Špoljarića "Drago Jančić (monografija)".
Srebrne povelje dodijeljene su: OMH u Bjelovaru za knjigu Željka Karaule "Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf"; OMH u Čitluku za knjigu Tihomira Prusine i Jure Belje "Vinogradarstvo i vinarstvo Brotnja"; OMH u Grudama za godišnjak "Matica hrvatska Grude Susreti" Br. 16, 2022.; OMH u Karlovcu za knjigu Rudolfa Strohala "Hrvatskih narodnih pripovijedaka knjiga II.: Narodne pripovijetke iz grada Karlovca, sela Lokava, Delnica i trgovišta Vrbovskoga" (pretisak); OMH u Kloštar Ivaniću za zbornik radova "Pogled u prošlost - 920 godina povijesti Otoka Ivanicha"; OMH u Mostaru za knjigu Zdravke Mile Marijanović "Zlatne riječi"; OMH u Ogulinu za knjigu Milana Hanžeka "Zulejka Historijska tragedija u tri čina (četiri slike)"; OMH u Samoboru za knjigu Gordana Črpića i Branimira Dorotića "Dobro jutro, dobri ljudi!" (II. prošireno izdanje); OMH u Slavonskom Kobašu za knjigu Antonije Wurzberg "Zvat će se Aron"; OMH u Tomislavgradu za knjigu Mije Tokića "Breme te tvoje nosi"; OMH u Virovitici za knjigu Natalije Bajer "Svakodnevno" Zbirka kratkih priča; OMH u Zadru za knjigu Teodore Vigato i Ivice Vigato "Silbenske kulturološke teme I".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
