Vrlo složen i slojevit dramski tekst koji zahtijeva vrlo pažljivog gledatelja i koji nudi razne razine interpretacije i prodiranja u gusto semantičko tkivo, a po brojnim aspektima korespondira i s aktualnim trenutkom/trenutcima na svjetskoj razini. "Žena himna" dramski je tekst Davora Špišića nagrađen prvom nagradom za dramsko djelo "Marin Držić" Ministarstva kulture i medija za 2022. godinu. Temelj drame čini život austrijske i hrvatske spisateljice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra Preradovića koja je djetinjstvo i mladost provela u Puli.

Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem - Gradskim kazalištem Pula, Hrvatskim narodnim kazalištem Mostar, Udruženjem "Intermezzo" Sarajevo, a uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb te izvedena je na pulskom Kaštelu premijerno u petak navečer. I to na samome ''vrhu'' Kaštela, uz zalazak sunca, što je estetski bilo vrlo sugestivno i moćno. Dojmljivo. Za uprizorenje ove drame zasluge idu redatelju Robertu Raponji, koji se ovom predstavom i vraća svojoj Puli, gdje je bio mentor generacijama tada djece i tinejdžera - danas priznatih glumaca diljem Hrvatske i šire.

Na vrlo zanimljiv način, biografski, dokumentaristički, uz Paulin život i djelo, kao i njezinu povezanost s Pulom, prikazuju se teški povijesni trenutci, posebice oni ratni, gdje se u snažnoj simbiozi nadopunjuju osobno i kolektivno.

- Raspad austrougarskog imperija, dva velika svjetska rata i postratovsko beznađe pedesetih u Austriji, onaj su povijesni background na kojem se odvija burna Paulina intimna historija. Kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene realno nije bilo mjesta. U takvoj konstelaciji, njezina ljudska i stvarateljska snaga prokrčila je put", navodi autor.

Na sceni su četiri žene, energična Monika Duvnjak kao Paula, u ulozi njezine majke i oca sjajna je Selma Alispahić, nacistkinja Gerda je već dobro poznato lice ovoga baljanskog teatra, inspirirana Katica Šubarić, a Ukrajinka Irina vrlo je korektna Anita Schmidt. Među glumicama je bila sjajna interakcija, svaka je prikazala svoje najjače glumačke sposobnosti i osobnosti, kreirajući uloge u ovome zahtjevnom tekstu. Koji nije nipošto lak.

Predstava ide crescendom, a najjača je u drugom dijelu, kada se protagonistkinje nalaze pred teškim izazovima, što je redatelj Robert Raponja vrlo s(p)retno izveo.

I sam autor je rekao da predstava itekako govori o Europi danas i gdje je vidljivo da povijest nije bila učiteljica života.

O Pauli se u široj javnosti ne zna puno, a vezana je za ove krajeve. I nije imala lagani životni put. Publika je vrlo pažljivo pratila to djelo. Malo je poznato da je ona autorica austrijske himne. To je na neki način i njezin povratak Puli.

Jasminka Pacek autorica je jednostavne i efektne scenografije, a kostime potpisuje pulska snaga - Desanka Janković. U ulozi Gerde će de dogodine pojavljivati i Lara Živolić Agaj - jučer u publici, i to nakon završetka porođajnog dopusta.

Povezane vijesti

• VODIMO LJUBAV, A NE RAT: Dva i pol tisućljeća staro djelo uz rock
• SLAVKO SOBIN: "Političar" nasmijao publiku na Kaštelu
• Muškarci i žene oraspoložili publiku