BOGAT LIKOVNI FUNDUS GROŽNJANA

GALERIJA FONTICUS: Sedamdeset raznolikih crno-bijelih poruka

| Autor: Luka JELAVIĆ
(Luka JELAVIĆ)

(Luka JELAVIĆ)


Još jedna uspješna izlagačka godina galerije Fonticus završena je prezentacijom velikog selektiranog, kolektivnog i tematskog likovnog projekta "Crno – bijelo". Za ovaj projekt odabrani su radovi iz Likovnog fundusa Grožnjan, a iz bogate zbirke od čak 888 radova Tina Konec, kojoj je ovoga puta pripala uloga selektorice, uz pomoć Eugena Borkovskog, za ovu prezentaciju na zadanu temu odabrala je 70 radova 66 autora.

Heterogeno

 - U Likovnom fundusu Grožnjan su radovi autora iz 18 zemalja svijeta i Hrvatske. Normalno, fundus je heterogen po tehnikama, razmišljanjima, likovnim pristupima i iskustvima autora u rasponu od vrhunskih likovnjaka do početnika. Tu su djela nastala pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do 2019. godine. Osim radova nekih autora koji žive ili su živjeli u Grožnjanu, imamo radove autora koji su ovdje gostovali, upoznao je posjetitelje o Fundusu kustos galerije Eugen Borkovsky.

Mlada slovenska umjetnica Tina Konec je pregledala sve radove u skladu s dogovorenom temom projekta. Odabrani radovi izloženi su u sva tri galerijska prostora, a povezuje ih dominantni crno-bijeli kontrast, pri čemu je kod nekih autora kontrast suptilno kombiniran s manje zastupljenim drugim bojama.

- Minimalizam u odabiru boja bio je kod selektiranih autora planiran i svjestan, povezan bilo s autorovom subjektivnom estetikom ili sa željenom porukom završenog djela. Likovno-teoretskoj tematici, koja je na izložbi izabranih radova naoko možda najočitija, pridružuju se mnoge druge. Autori su se s crno-bijelim dotakli i etnologije, sociologije, feminizma, politike, ekologije, erotike, filozofije, fraktala... Djela su raznolika, kako po temama, u rasponu od portreta do apstrakcije, tako i po tehnologijama, prenijela je svoja zapažanja kustosica projekta Tina Konec.

Zastupljeni radovi

U projektu su zastupljeni autori Tea Bičić, Željko Bobanović - Don Bobo, Atanas Botev, Darko Brajković Njapo, Ricardo Castro, Damir Čargonja Čarli, Ivo Ćorković, Dasha Delone, Marija Đaković, Bruna Dobrilović, Slađan Dragojević, Fernando, Lana Flanjak, Iva Gobić, Dima Gorjackin, Nela Hasanbegović, Đeko Hodžić, Slavica Isovska, Pamela Ivanković, Vladimir Janušić, Marino Jugovac, Marija Kauzlarić, Saša Kosanović, Jelena Kovačić, Andrea Kustić, Edvard Kužina, Miranda Legović, Lovorka Lukani, Milan Marin, Slavica Marin, Željko Marinković, Josip Mijić, Radenko Milak, Penka Mincheva, Aleksej Orel, Jadranka Ostić, Saša Pančić, Renata Papišta, Tereza Pavlović, Iris Poljan, Gianfranco Quaresimin, Dijana Rajković, Relja Rajković, Nika Rukavina, Andrea Ružić Čović, Halil Salčin, Refik Fiko Saliji, Krešimir Sokol, Maja Spiller, Alen Šimoković, Irena Škrinjar, Štefanija Šoštarić, Iva Štefanac, Dejan Štifanić, Luiza Štokovac, Noel Šuran, Šimun Tolić, Zlata Tomljenović, Jelena Tondini, Urša Valič, Andrea Verdelago, Dražen Vitolović, Marko Vukša, Roberta Weissman Nagy, Andrej Zbašnik i Martin Zelenko.

Hommage Berniku

Ovom prilikom svi su se prisjetili slovenskog sveučilišnog profesora, povjesničara umjetnosti, likovnog kritičara i velikog prijatelja Grožnjana Staneta (Stanka) Bernika, doajena Grada umjetnika koji je ovih dana preminuo. O njemu je govorio njegov veliki prijatelj i suradnik Rok Zelenko.

- Mislim da smo obavezni prisjetiti se velikog Bernika, koliko zbog onoga što je dao slovenskoj kulturi, toliko i zbog njegovog doprinosa stvaraju i razvoju Grožnjana kao Grada umjetnika. Prije par godina radili smo zajednički projekt o slovenskim umjetnicima u Grožnjanu. Bio je čovjek široke kulture i interesa. Stane je u Grožnjanu je aktivno počeo djelovati od 1973. godine gdje je imao svoju galeriju, jednu od najaktivnijih, rekao je Rok Zelenko o Berniku koji je svoje priloge dao i u monografiji likovnog Grožnjana, čovjeku koji je zaslužio svoje mjesto u povijesti Grožnjana. Stane Bernik je rođen 1938. godine u Prizrenu, zatim se preselio u Sarajevo, a od 1951. godine je živio i radio u Ljubljani. Doktorirao je 1989. godine na temu temelja suvremene slovenske arhitekture. Njegovi su istraživački članci, knjige i izložbe usredotočeni na slovensku i jugoslavensku umjetnost 20. stoljeća, osobito na arhitekturu, urbanizam, dizajn, fotografiju i monumentalnu zaštitu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter