Prije nekoliko mjeseci poznati istarski poduzetnik Kristijan Floričić i njegova supruga, sveučilišna profesorica Tamara Floričić, priredili su u Zagrebu pravu malu likovnu poslasticu izloživši iz svoje privatne kolekcije djela Slavka Kopača.

Iznimna izložba

Od prije dva dana i francuska publika može upoznati djela ovoga autora, i to na izložbi "Sur Les Pas de Jean Dubuffet en Auvergne" (Stopama Jeana Dubuffeta u Auvergneu) otvorenoj u muzeju Roger Quilliot u Clermont Ferranu, glavnom gradu francuske regije Auvergne. Izložba je posvećena Jeanu Dubuffetu i njegovoj fazi stvaralaštva koja se vezuje za regiju Auvergne koju je posjećivao u više navrata 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, gdje je njegova supruga Lili odlazila na liječenje pluća.

- U ovu važnu izložbu posvećenu jednom od najznačajnijih umjetnika dvadesetog stoljeća, uvršten je i Slavko Kopač, rodom iz Vinkovaca, koji je prijateljstvo i rad s Dubuffetom započeo odmah po dolasku u Pariz 1948. godine, kada mu je Dubuffet povjerio funkciju voditelja zbirke Art Brut te je na toj funkciji ostao gotovo 30 godina. Poznato je da je Slavko Kopač boravio u regiji Auvergne zajedno s Dubuffetom, te je za vrijeme svojih posjeta slikao u Dubuffetovom studiju. Kopačeva slika "Krava" iz 1949. (ulje na platnu, 72x92cm) koja pripada zbirci Nacionalnog Muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, prvi puta je prikazana uz Dubuffetove "Krave" koje nastaju pet godina nakon Kopačeve, veli Tamara Floričić, a kustosica izložbe, Pauline Goutain objašnjava vezu ovih umjetnika.

Dijelili afinitete

- Slavko Kopač upoznao je Jeana Dubuffeta u kolovozu 1948. Njih su dvojica dijelili afinitete: prema materijalima, art brutu i na određeni način prema regiji Auvergne. Kopač je tokom 1954. slikao u Dubuffetovom studiju te se pretpostavlja da je baš u tom zajedničkom prostoru sačuvana Pozzuolana - vulkanski materijal koji je koristio za izradu svoje skulpture Tête (Glava). Kopač je istraživao i druge materijale iz regije Auvergne. U 1950. godinama koristio je emajliranu lavu za izradu "keramičkih slika" kako ih je nazvao nadrealist Benjamin Péret. Ova tehnika, koju je pokrenuo De Chabrol početkom devetnaestog stoljeća, a zatim je kompanija Michelin koristila isti materijal za kutne oznake cesta, jedva se koristila sredinom dvadesetog stoljeća. Šezdesetih godina prošlog stoljeća Kopač je gumama marke Michelin oblikovao poetične i misteriozne figure".

Nakon što je Fiorentinska akademija likovnih umjetnosti u svojoj monografiji Kopača predstavila kao jednog od najznačajnijih umjetnika koji su pohađali Akademiju tijekom prve polovice 20. stoljeća, ovo je još jedan dokaz da stvaralaštvo umjetnika Slavka Kopača pripada vrhu svjetske umjetničke scene 20. stoljeća. Izložba je otvorena do 30. listopada, a djela su ustupile mnoge institucije.

Povezane vijesti

• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"
• Kopačeva djela sjaje punim sjajem, ravnopravno uz velika imena svjetskog slikarstva