TREĆI PROCES
U Makini otvorena izložba Matthiasa Dürra o pripadnosti i identitetu queer osoba kroz narodne nošnje
(Foto Vanja Brajković)
U Galeriji Makina otvorena je izložba fotografija "Pleme" Matthiasa Dürra, a u sklopu programa Treći Proces koji organizira udruga Proces.
Svjesno kršenje pravila
Izložba govori o identitetu i pripadnosti te, kako se kaže u opisu, prikazuje portrete članova LGBTIQ+ zajednice, koji se i dalje suočavaju s predrasudama i diskriminacijom u hrvatskom društvu. Dürr koristi tradicionalne hrvatske nošnje, koje se obično nose prema strogim pravilima (spol, prigoda i društveni kontekst), te svjesno krši ta pravila dekonstruirajući nošnje i zamjenjujući muške i ženske odjevne predmete.
- Za nas kao queer ljude uvijek postoji puno pravila i puno ograničenja u ovom društvu. Radi se o pronalaženju naše pozicije u društvu koja je često, ne uvijek, povezana s mržnjom. Ove narodne nošnje bile su poput baštine koju dijelimo i koja nas oblikuje, čini nas i ranjivima. Iz poštovanja da stvorimo nešto novo iz ovoga i da pristupimo kao na razigran način, zato što narodne nošnje uvijek dolaze s puno pravila. Ovo moraju nositi muškarci, ovo moraju nositi žene…
Narodne nošnje koristim kao simboliku tih strogih pravila koja su za mene prevladavajuća u hrvatskom društvu. Dakle, to je samo simbolika. Volio bih nositi narodnu nošnju, ali to koristim samo kao simboliku da pokažemo da mi to poštujemo, ali radi se o tradiciji s ograničenjima, s nečim što je suprotno slobodi, nečemu što ograničava, nešto što jest, kaže Dürr.
- Radilo se pripadnosti, jer uvijek je pitanje koju poziciju imamo u društvu. I onda pokušavam ovo, kao što rekoh, iskoristiti kao simboliku da kažemo da smo dio ovog društva, ali mi imamo svoj pristup tome i svoju slobodu, ali s poštovanjem, kao i ljubav prema ovoj baštini, kaže Dürr, odnosno radi se o tome da pokaže da su kao queer ljudi dio ove tradicije, naroda, nacije, na isti način kao i svi.
Dürru je najka iz Hrvatske, otac iz Frankfurta, a prošle godine se preselio u Zagreb s dečkom. Kao queer muškarac osjeća da je Njemačka malo liberalnija.
- Isto tako je nekako zanimljivo biti u Hrvatskoj jer još uvijek postoji neki prostor da budeš neka vrsta aktivista ili da možda imaš priliku nešto promijeniti, a to je velika stvar. I zapravo se radi o slobodi, kaže Dürr.
- Neke žene žele nositi muške haljine, neki muškarci to žele dekonstruirati. Neke žene žele nositi muške haljine, neki muškarci žele nositi ženske haljine. Ako žele pokazati svoje lice, ili ako ga žele sakriti, trebaju ga sakriti, kao što to često moramo činiti u hrvatskom društvu. Igrao sam se s ovim, i za mene ovaj projekt nije gotov, kaže. Nije mu bilo lako pronaći modele. Iz Udruge Proces su me pitali prije godinu dana i trebalo mi je gotovo sedam mjeseci da pronađem pravo mjesto.
Jer čim su čuli da je to za queer projekt… Tako da je cijeli projekt stvarno realiziran u zadnjih osam tjedana sa snimanjem i iznajmljivanjem narodnih nošnji. Našao sam dobro mjesto u Zagrebu, vrlo dragu gospođu. Na kraju sam uspio. I kao što rekoh, za mene nije gotovo. Volio bih nastaviti s ovim, kaže Dürr.
On je brojnim posjetiteljima poručio da ga zanimaju i tradicija i osobna sloboda.
Odrastati kao queer
- Kao Švabo, s jednostavnom hrvatskom majkom, ne mogu u potpunosti razumjeti što znači odrastati kao queer dijete u ovoj zajednici. Ovo nasljeđe nosim dijelom u sebi i sam sam na putu da pronađem svoje pretke. Izložba govori o pripadnosti i identitetu. Ne radi se o pripadnosti kulturnoj skupini iz nacionalističkih uvjerenja, već o življenju baštine temeljene na zajedničkim vrijednostima i tradicijama. To nasljeđe je nešto što nosimo u sebi, nešto što nas oblikuje, što nas čini jakima i istovremeno ranjivima. Još uvijek suočen s neprijateljstvom, u meni se javljaju dva pitanja. Gdje je naše mjesto u ovoj zajednici?
I želimo li uopće ovo mjesto ako dolazi s neprijateljstvom i ograničeno je određenim pravilima kada neki ljudi prilično jasno daju do znanja da nema mjesta za vas same, za vaše pravo ja. Iz duboke ljubavi i poštovanja prema ovoj baštini, želio sam simbolikom narodne nošnje pokazati da smo ponosni dio nje i otkriti što ona za nas znači. To znači neprestano ponovno stajati, gledati izravno u kameru i pokazati svoje lice, ponekad se skrivati, otkrivati se, održavati internalizirane tradicije živima, razigrano stvarati nove. Oslobađanje od krutih slika identiteta i borba za očuvanje našeg mjesta uz slobodu i samoizražavanje. Mislim da se svi slažete da se o ovom dijelu ne može pregovarati, poručio je Dürr.
U ime domaćina publiku je pozdravio Hassan Abdelghani oduševljen izložbom i suradnjom s Udrugom Proces koja se zahvali svim donatorima i pokroviteljima te prijateljima otvorila Ana Bačić.
Izložba će biti otvorena do 15. studenog.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
