U Galeriji Novo svečano se otvorila zanimljiva izložba područja suvremene umjetnosti pod nazivom »Izmisliti prostor. Ispuniti prostor.« Na otvorenju je govorila kustosica galerije Marijeta Bradanović, kao i Marino Jurcan, predstavivši ukratko publikaciju udruge Metamedij. Glavna kustosica izložbe, doktorica povijesti umjetnosti Jerica Ziherl, ravnateljica Muzeja – Museo Lapidarium u Novigradu te kustosica Galerije Rigo i muzejskih izložbi, pojasnila je sve što se u izložbi nalazi, kako je do sabira došlo, te zašto se naziv izložbe sastoji od dva dijela.

Dvije strane izložbe

- Prvi dio naziva izložbe referira se na tekstove sabrane u publikaciji »Izmisliti prostor: fragmentarna mapa (inovativnih) suvremenih kulturnih i umjetničkih praksi u Istri nakon 2000.« udruge Metamedij (Pula, 2021.). Drugi se dio odnosi na novootvorenu galeriju udruge (udruga), te zamislite da se prostor ispuni izložbom nadovezanom na/uz javno predstavljanje publikacije (siječanj 2024.). A ono u zagradama, to je uobičajeni dodatak koji vole povjesničarke umjetnosti »starije generacije« (u što sam i sama svrstana u knjizi), i to onda kada pišemo o interpretativnim sklopovima koji ne mogu obuhvatiti svu njihovu aktualnu različitost, pojašnjava kustosica Jerica Ziherl, i nadodaje da je ova izložba zapravo jedna je od interpretacija, rekontekstualizacija, historizacija i manipulacija znanim i neznanim podacima iz individualne ili kolektivne arhive.

(Snimila Nina Petrović)

Kako je pojasnila Ziherl, treba naglasiti da pregled istarske suvremene umjetnosti jest nesustavno istražen, nedovoljno iščitan, nepovezan, a dobrim dijelom i zaboravljen ili, pak, uništen. Ovom se izložbom posjetitelje pokušava potaknuti na promišljanje o spomenutim nedostacima suvremene istarske umjetnosti i nuđenje rješenja. Svaki izloženi artefakt dokumentira umjetničku praksu na području Istre od druge polovice prošloga stoljeća do otprilike prvog desetljeća 21. stoljeća. »Ipak, koliko god izložba bila detaljna, ona nipošto nije i ne može biti cjelovit pregled istarske suvremene scene, kao ni njezin abecedarij umjetničkih osobnosti ili izlagačkih praksi«, kaže kustosica Ziherl.

Sabir vrsnih umjetnika

- Riječ je o izboru djela umjetnika i umjetnica iz Istre, kao i onih koji su povezani s Istrom, koji se zapravo na bilo koji način mogu shvatiti, usklađeni s vremenom u kojem su nastali, kao otkloni od modernističkih koncepcija pojma autonomnog umjetničkog djela, kao transmiteri novih tema, tehnika i medija, kao i onih koji prakticiraju metode umjetničkog stvaranja na kritičan, ironičan ili subverzivan način, objašnjava Ziherl.

Autori čija djela čine ovu skupnu izložbu su: Marina Banić, Anđelo Božac, Đanino Božić, Marko Brecelj, Franci Blašković, Marčelo Brajnović, Karl Heinz Cibulka, Matija Debeljuh, Olja Grubić, Alen Floričić, Ingeborg Fulepp & Heiko Daxl, Josip Pino Ivančić, Marko Košnik, KUD Šikuti Machine, Antal Lux, Oleg Morović, Zdravko Milić, Robert Pauletta, Marko Pogačnik, Nadan Rojnić, Davor Sanvincenti, Goran Škofić i Bojan Šumonja.

(Snimila Nina Petrović)

- Ja, kao starija generacija povjesničara umjetnosti, priklanjam se tumačenju da je pojam suvremene umjetnosti nastao nakon Drugog svjetskog rata, i to ona umjetnost koja je uvijek otklon od modernizma, visokog modernizma, koja je subverzivna, koja je dinamična, znači, ona koja ima otklon od mainstreama. Ne mora to biti ništa šokantno, mora biti nešto što nosi nešto novo i što je drugačije i, naravno, da prati trendove u svijetu. Jer, suvremena umjetnost je globalni fenomen ali svaki prostor i svako vrijeme ima svoje protagoniste, uvijek je bilo i uvijek će biti tako. Suvremena umjetnost je odavno muzejizirana, ali to ne znači aktualnost trenutka - to ne znači sada, nego ponavljanje. Ponavljanje avangarde, primjerice, tvrdi Ziherl.

A kustosica je također pojasnila i ono čime počinje suvremena umjetnost Istre.

Početak moderne

- To je svakako betonski spomenik s kosturnicom narodnog heroja Vladimira Gortana u Bermu autora Zdenka Kolacija i Zdenka Sile. To je spomenik krajobrazno-urbanističke koncepcije oblikovane arhitektonskim rječnikom koji, prvi u Istri, čini odmak od dotadašnjih figurativnih prikaza memorijalnih kompleksa rađenih nakon Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije. Ako se uzme u obzir godina nastanka, redukcija znakova, usklađenost oblika, zelenilo okoline i arhitektonska cjelina mjesta, ovaj spomenik prethodi većem broju istorodnih rješenja iz 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća u Jugoslaviji. To je prvi spomenik u ondašnjoj Jugoslaviji koji je apstraktan a nastao je 1952. godine. Naručen je od vrha i realizirali su ga arhitekti i urbanisti. Oblikovan je geometrijski i potpuno se uklopio u pejzaž i dominira onom dolinom a nasuprot toga je Beram. I to je prvi spomenik koji je javan i koji je bio dobro primljen. Nije bilo nikakve kontra-reakcije zbog tog spomenika. Znači, ne mora suvremena umjetnost biti samo performans, multimedija, može biti i spomenik, kaže Ziherl.

(Snimila Nina Petrović)

Radovi i arhivska građa posuđeni su od Muzeja-Museo Lapidarium, Društvo prijateljev zmernega napredka (Koper), Moderne galerije Ljubljana, Alena Floričića, Media in Motion Berlin, Zdravka Milića, Davora Sanvincentija i iz privatne zbirke.

Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 15. veljače 2024. godine.

Doba i materijali

- Svako doba ima svoje materijale, ima svoju tehniku. Od ručne tehnike, prijelaz na računalnu ili digitalnu tehniku – nemoguće je usporediti. Zato je pojam suvremene umjetnosti 1950-ih i sad veoma različit. Uvijek se prate novosti u tehnologiji. Spomenuti je spomenik prvi spomenik od betona, prije Jasenovca i dugo je bio zanemarivan jer se povezivao s antifašizmom, memorijalnošću i sl. Međutim, to isto spada u umjetnost. Treba proći 50 ili 60 godina da se prepozna umjetnička vrijednost nečeg. To se dogodilo i s ovim spomenikom. Po meni, on je začetak suvremene umjetnosti u Istri, kazuje kustosica izložbe.

Jedan od zastupljenih autora izložbe je i Mario Benčić, koji pojašnjava i pozadinu nastanka nekih radova i performansa, ključnih za ostvarivanje novije umjetnosti u Istri.

(Snimila Nina Petrović)

- Došlo je do jedne odlične akcije 30. travnja 2006. godine. Moj, sada pokojni, prijatelj inzistirao je da napravimo neku vrstu počasti na spomenik ljudima poginulim u Drugom svjetskom ratu. Napravili smo akciju, došli su Franci Blašković, Pino Ivančić te još neki umjetnici iz Pule. Bilo je to vrijeme kada se tome nije pridavala pažnja, nije se baš stavljalo cvijeće na spomenike poginulim žrtvama rata. U blizini se nalazio i jedna mali napušteni kamenolom u kojem smo zapalili smilje jer miris i dim smilja, navodno, tjera zle duhove. Onda su Franci i Pino izveli još nekoliko performansa. Ne bih to baš nazvao rock koncertom, ali smo imali nastup pred 20-ero ljudi. To sam sve fotografirao, spomenuo sam jednom prilikom Jerici da ih imam još uvijek i dogovorili smo se da bi mogle upravo danas poslužiti svrsi, kao dio izložbe suvremene umjetnosti. Taj koncept 2006. godine bio je briljantan jer je onda započela ideja fotografiranja tih performansa, kaže Mario Benčić.

Povezane vijesti

• FOTOGALERIJA / U galeriji Novo otvorena izložba Hrvoja Hiršla
• Godišnja izložba radova učenika ŠPUD Pula: Kreativnost - odlika svih ljudi
• U Galeriji Novo otvorena godišnja izložba radova učenika Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula