Izložba umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka i akademskog slikara Dimitrija Popovića u CVU Batana: Opus koji vodi do same esencije žene i ženstvenosti ispričan kroz davno zapisane tekstove

(Snimio Olja Fazlović)

"One su ovdje" naslovljena je zanimljiva izložba umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka i renomiranog akademskog slikara Dimitrija Popovića, a koja je otvorena u rovinjskom Centru vizualnih umjetnosti Batana. Postav spaja fotografsku i slikarsku umjetnosti u jedinstvenu vizualnu cjelinu i izložbu koja se sastoji od 21 djela dimenzija 70 x 100 cm.

Ilustracija

Projekt »One su ovdje« govori o ženskoj snazi, ženskim osjećajima i ulozi žene u današnjem svijetu kroz povijesni prikaz i definiciju uloge žena prema biblijskim motivima.

Modeli koji su pristali sudjelovati u ovom projektu su istaknute javne osobe: Nina Badrić, Franka Batelić, Maja Bajamić, Mia Begović, Zrinka Cvitešić, Gina Damjanić, Mia Dimšić, Nika Fleiss, Tereza Kesovija, Zdenka Kovačiček, Anđa Marić, Sandra Perković, Alma Prica, Ana Rucner, Severina, Jelena Veljača, Ana Vidović, Alka Vuica, Matija Vuica, Vanda Winter i Tihana Harapin Zalepugin.

(Snimio Aldo Pokrajac) (Snimio Olja Fazlović)

One su fotografirane u specifičnim svjetlosnim uvjetima s točno predefiniranim izrazom lica, mimikom, pogledom i govorom tijela te svaka od njih predstavlja točno određenu žensku ulogu definiranu prema biblijskoj ikonografiji. Nakon fotografiranja i obrade fotografija iste su isprintane na slikarsko platno dimenzija 70 x 100 cm te je na njih umjetnički utjecao akademski slikar Dimitrije Popović s dodatnim slikarskim intervencijama na svakoj pojedinoj fotografiji sukladno ulozi žene kojom je portret inspiriran.

»U ovom projektu Marka Vrdoljaka i Dimitrija Popovića tri su bitna elementa: fotografija, gluma i slika. Pred nama se nižu karizmatične žene poznate iz prošlosti, mitova i Biblije koje pripadaju građi na kojoj je izgrađena kultura Zapada, civilizacija kojoj pripadamo. No, fotografija, slika i gluma ne povezuju ovaj projekt u cjelinu, još ga ne razumijemo sasvim. Ono što će ga pojasniti to je pojam ilustracije. Pritom mislim na ilustraciju na najvišoj estetskoj i etičkoj razini, onakvu kakva je ispunjavala evanđelja i manuskripte i koja je napokon ovjekovječena kao krunsko remek-djelo u Sikstinskoj kapeli. Ilustracija kao skladan i poticajan odnos između slike i priče, između slike i riječi, između slikarstva i imaginacije koja pije iz istih duhovnih izvora, ili da to kažem uobičajenim riječima vezanim za ovaj projekt; riječ je o ilustraciji u kontekstu nove suvremene interpretacije dubokih i prastarih sadržaja, ističe likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

(Snimio Aldo Pokrajac) (Snimio Olja Fazlović)

- Svaka je žena pozvana u ovaj projekt mogla odabrati ulogu koju će odglumiti pozirajući Marku ako ova već nije bila »rezervirana«. Pozirajući svaka se od njih nastojala uživjeti u lik koji glumi, pronalazeći mimiku, geste, izraz lica i očiju te položajima ruku dati traženu nijemu scenu bez ikakvih drugih rekvizita, maksimalno se poistovjećujući s povijesnim heroinama. Sve su one fotografirane na bezličnoj pozadini bez tragova suvremene odjeće, portretno s poprsjem kojim je trebalo izraziti psihološko stanje, ali ne njihovo iz sadašnjosti, nego ono imaginarno s puta u koji su krenule ovim neobičnim vremeplovom., kaže Hlevnjak.

Biblijske žene

- Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka da radimo na zajedničkom projektu koji je za temu imao biblijske žene. Ovaj mi je poziv bio zanimljiv i zato što sam prije desetak godina napravio tri ciklusa crteža, slika i oslikanih fotografija, koji su bili inspirirani trima biblijskim ženama: Juditom, Salomom i Marijom Magdalenom. Također sam napisao tekstove za objavljene monografije o spomenutim ciklusima te knjigu likovnih eseja iste tematike pod naslovom »Eros, krv i svetost«.

(Snimio Aldo Pokrajac) (Snimio Olja Fazlović)

Proces rada u suradnji s Markom Vrdoljakom se odvijao kroz dvije faze - fotografsku i slikarsku. Marko je odabirao modele. Premda bi me prethodno konzultirao o svom izboru, bio sam uvijek suglasan s autorovim prijedlogom, tim prije, jer je Markova ideja bila da dvadeset jedna biblijska žena bude utjelovljena u likovima hrvatskih poznatih i popularnih ženskih osoba. Smatrao sam da Marko treba imati potpunu autonomiju u njegovom dijelu rada u kojem je pokazao svoj poseban fotografski rafinman. Nastao je niz od dvadeset jedne izvanredne crnobijele fotografije koje su pretvorene u također crno bijele printove veličine 70x 100 cm. Tako sam dobio jedan monumentalni friz ženskih fizionomija koje su svaka na svoj način pred Markovim objektivom izražavale svoj doživljaj starozavjetne ili novozavjetne žene koja im je bila namijenjena, od pramajke Eve do Marije Magdalene. Želio sam ostvariti ravnotežu između fotografiranog i naslikanog. Zato sam koristio one likovne izražajne mogućnosti koje sam smatrao najprikladnijim od krajnje pojednostavljenih, apstraktnih elemenata do složenijih figurativnih simbola. Želio sam kontekstualizirati ponaosob svaki ženski lik u onom smislu u kojem se označava posebnost njegove sudbine, odnosno psihološki profil lika žena kakav poznajemo iz povijesti religije odnosno kulture. Ta je vizualizacija ostvarena slikanjem akrilikom, temperom i olovkom u boji, bila na neki način likovni ekvivalent usuda prezentiranih junakinja, ističe Dimitrije Popović.

Zaokružena priča

- Nije bilo nimalo lako, meni kao fotografu, krenuti u ovaj projekt. Budući da je fotografija nijema umjetnost koja sama za sebe, bez dodatni riječi i sadržaja iznosi i stvara gotovu i cjelovitu priču, uvijek, do ovoga projekta, nastojao sam svakom pojedinom fotografijom formirati zaokruženu priču o emociji - bilo da sam je dočaravao kroz nijanse boja, strukture sadržaja, igru svjetlosti i mraka ili detalje skrivene u sjenama kojima izazivan gledaoca na istraživanje. Naime, ovaj puta sam morao fotografijom ispričati samo dio sadržaja, znajući da je moj dio izričaja samo polovina gotovoga djela koje će u potpunosti dobiti značenje tek nakon intervencije nevjerojatnog Dimitrija Popovića i njegove kreativnosti. Bilo je to putovanje koje je zapravo teško opisati i zbog činjenice da niti ja niti Dimitrije nismo u trenutku fotografiranja imali nikakvu ideju kako će zapravo izgledati finalno djelo i kojim će putem Dimitrijeva kreacija otići.

(Snimio Aldo Pokrajac) (Snimio Olja Fazlović)

Imali smo kao predložak popis žena, izvukli iz literature njihove osnovne osobnosti te dali taj popis svim našim predivnim modelima da same odaberu koji biblijski lik žele utjeloviti. U početnoj sam se fazi pogrešno fokusirao na imaginaciju onoga što bi na mojoj fotografiji kasnije Dimitrije mogao nadodati (ili oduzeti) pa sam koncept portreta pokušao bazirati na pretpostavkama za koje nisam imao nikakva temelja osim vlastite mašte. No ubrzo sam shvatio da moja mašta i kreativnost nije nužno i Dimitrijeva te da se vodim krivim mislima u kreiranju svoga rada. Nakon 18 mjeseci razgovora s modelima i fotografskog rada, nastao je niz od dvadeset i jedne fotografije koje sam potom obradio i isprintao na pamučni papir u crno-bijeloj tehnici. Ovaj je opus koji nas vodi do same same esencije žene i ženstvenosti, ispričan kroz davno zapisane tekstove no opet je vrlo živ i stvaran u trenutku u kojem postojimo. Poetski tekstovi fra. Ante Vučkovića, koji se nalaze uz svako pojedino djelo, dodatan su putokaz za daljnje proučavanje i razmišljanje o tajni žene, za koju sam siguran da ovaj opus neće razotkriti no vjerujem da tajne postoje s razlogom i čine naše živote zanimljivijima i svakako su izvor inspiracije, kažei Marko Vrdoljak.

Izložba, koja se može razgledati do 3. listopada otvorena je u povodu Dana Grada Rovinja i blagdana svete Eufemije.