Pulski umjetnik Branko Gulin preksinoć se u posjetiteljskom centru Herman Potočnik Noordung Povijesnog i pomorskog muzeja Istre predstavio izložbom pod nazivom "Lice rata". Izložba se sa sastoji od crteža olovkom na papiru, skulptura inspiriranih motivima sa crteža i aluminijskih ploča na kojima su ukucane misli pjesnika i pisaca, kao svojevrsni epitafi.

To su stihovi Walta Whitmana, Bertolta Brechta, Bika Koji Sjedi, Leigh Herrick, ali i pulskog pjesnika Borisa Domagoja Biletića koji piše o stradanju Vukovara. Gulin kroz svoj novi ciklus i različite medije prikazuje tragediju ratnih razaranja od Vijetnamskog rata, preko Prvog i Drugog pa i do Trećeg svjetskog rata, koji se na svu sreću još nije dogodio, a jedan crtež doslovce nosi naziv "'Oslobođenje' Iraka".

Tu je i jedna skica za spomenik civilnim žrtvama svih ratova, za koji možda ne bi bilo loše da se jednom realizira u Puli, a tu su i jahači apokalipse. Sve zajedno ističe jasan umjetnikov antiratni stav. Kako je napisao u uvodu, ova je izložba ostvarenje njegovog dvadesetogodišnjeg promišljanja i rada na temi rata na kojoj je istovremeno radio uz ostale konceptualne cjeline.

Izložba je otvorena plesnim performansom Milana Medaka i Sanje Lađarević, kratkom ali vrlo efektnom i potresnom pričom o boli i patnji koja razara čovječanstvo, započetom "Odom radosti", a završena upozoravajućim Brechtovim stihovima.

Ravnatelj PPMI-ja Gracijano Kešac rekao je da PPMI u sklopu svoje programske djelatnosti veliki značaj pridaje suradnji s lokalnim autorima, pulskim i istarskim. Kako kaže, suradnja s Brankom Gulinom je osobito značajna jer je na početku svoje karijere jedno vrijeme proveo u ovom muzeju kao kustos da bi slijedio svoj umjetnički put, umjetnički nagon, ali putovi im se povremeno susreću. On se zahvalio Gradu Puli i Istarskoj županiji na podršci te samom umjetniku i povjesničaru umjetnosti Marinu Baldiniju koji je preksinoć otvorio izložbu.

Baldini je istaknuo je da je Gulinova izložba obuhvatila ovaj prostor na poseban način jer obuhvaća odnosno sadrži nekoliko veoma umjetničkih izričaja u duhu avangardnih pokreta koji su se pojavili početkom 20. stoljeća.

- Jedan od njih je dadaizam koji je pokušavali na jedan nov način objediniti ono glazbeno, napisano, posebno poeziju i nove vidove slikarstva, skulpture… Jedan ovakav postav koji nije nastao slučajno jer ima uporište u društvenom, praktičnom, znanstvenom i stručnom iskustvu kojega Branko Gulin ima. On jest umjetnik, slikar, kipar, on jest na tragu neodadaizma, odnosno neoavangarde odnosno postmoderne, ali ima čitav niz iskustava koja mu pomažu da može svoje skulpture, svoje slikarstvo, crteže, grafike, objediniti i prikazati na ovakav način. Netko može biti kustos sa iskustvom povijesti, ili povijesnog muzeja, povijesnog tipa postava, a ovo jest suvremena umjetnost, postavangardna, koja svojom kvalitetom, svojim izričajem govori o besmislu rata.

Gulin obrađuje tematiku rata, obrađuje lica rata, međutim naravno da je proturatno i pacifistički orijentiran, kao i ovaj prekrasni performans na početku. To se može iščitati iz svakog detalja, iz skulptura, crteža, ekspresije koja obuhvaća ovu izložbu. Netko tko možda ranije nije bio svjestan što je to dadaizam, što je to neodadaizam, što je to fluxus pokret koji je bio toliko jak u Zagrebu. Gulin je to pratio od studentskih dana studirajući filozofiju, indologiju i sudjelovao je u akcijama nekih od najznačajnijih umjetnika tadašnje scene, ne samo u Hrvatskoj. Fluxus je imao elemente avangardnih i neoavangardnih umjetnosti, ali imao je i posebnu želju da objedini nove tendencije u europskoj i američkoj umjetnosti i dijelom su u tome uspjeli.

U slučaju Gulina možemo reći da je on to i doslovno uspio jer je radio i ovdje i u SAD-u, gdje je proveo gotovo dva desetljeća. Sada Gulin pokazuje rezultate svog rada koji bi se u dobrom dijelu mogao nazvati sažetkom koji objedinjava iskustva njegovih prvih performansa koji kroz razne ekspresije govore - objedinjavajući glazbu i performans, i happening s njegovim drugim izložbama, s grafikom - da to sve zajedno predstavlja posebnu vrijednost i jedan poseban umjetnički izričaj. Moramo biti svjesni da se pred nama nalaze radovi, koncepcije izložbe i projekti velike vrijednosti, kazao je Baldini istaknuvši važnost ovog prostora koji je njega toliko impresionirao.

Gulin se zahvalio PPMI-ju, ravnatelju Kešcu i cijeloj ekipi koja je pomogla da izložbu postavi kao što je zamislio, zahvalu je uputio i Gradu Puli koji je financijski podržao projekt te Marinu Baldiniju.

- Hvala i vama što ste došli i pokazali interes za ovu temu koja nije prijatna. Smatram da umjetnost treba raditi na osvještavanju ljudi i na takvim temama graditi određene stavove koji će biti antiratni, poručio je Gulin otvarajući izložbu.

Povezane vijesti

• Otvorenje izložbe "Lice rata" Branka Gulina
• Otvorenje izložbe "Lice rata" Branka Gulina
• FOTOGALERIJA / Branko Gulin predstavio monografiju "Lice rata"