ŽUPANIJSKI ODJEL ZA TURIZAM O PLANOVIMA GRADOVA I OPĆINA: Ove godine u javnu turističku i ostalu infrastrukturu u Istri ulaže se 42,6 milijuna eura

| Autor: Duška PALIBRK
(Grad Poreč)

(Grad Poreč)


Do kraja godine planira se dovršetak uređenja nove obale u Umagu, ulaganje u novo nogometno igralište Žatika i uređenje bike staza u Poreču, zatim pomoćno nogometno igralište u Pazinu, nogostup, bike staza i popločenje trga ispred crkve sv. Eufemije u Rovinju, uređenje javne plaže i interpretacijske staze u Funtani te interpretacijski centar u Tinjanu, tematska kuća u Gračišću, centar za posjetitelje u Raši

Prema podacima koje je prikupio Upravni odjel za turizam Istarske županije, ukupno u ovoj godini lokalna samouprava u Istri planira uložiti 42,6 milijuna eura u javnu turističku i ostalu infrastrukturu, dok za sljedeću, 2021. godinu najavljuju ulaganja od 38,8 milijuna eura. Za usporedbu, prošle godine uloženo je 36,2 milijuna eura. 

Ukupan iznos realiziranih investicija u javnu turističku infrastrukturu u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 4,8 milijuna eura, dok je u ostalu javnu infrastrukturu uloženo 22 milijuna eura.

U segmentu javne turističke infrastrukture najveće ulaganje, s više od 70 posto u ukupnom iznosu, odnosi se na rekonstrukciju i uređenje gradske rive u Poreču, u iznosu od 3,4 milijuna eura. Od ostalih projekata trea izdvojiti nastavak uređenja plaže Hidrobaza (266 tisuća eura), kupališta Stoja te šetnice uz more i nove obale u Puli, zatim uređenje šetnice, odnosno nove obale u Umagu, nastavak uređenja interpretacijskog centra u Tinjanu, Kuće istarskih kaštela u Momjanu, priprema Centra istarskih okusa i vinske tradicije u Brtonigli, postavljanje biciklističkih traka na relaciji Mondelaco-Valalta u Rovinju i drugi projekti.

Od ukupno 22 milijuna eura investicija u ostalu infrastrukturu, najviše se odnosi na ulaganje u izgradnju osnovne škole i sportske dvorane u Medulinu (4,6 milijuna eura), zatim na sanaciju odlagališta komunalnog otpada Košambra kod Poreča (2,6 milijuna eura), rekonstrukciju kaštela Pietrapilosa i palače Versi u Buzetu (ukupno 1,7 milijuna eura), izgradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom kod Pazina (1,4 milijuna eura) te izgradnju kružnih raskršća u Puli (1,1 milijun eura).

Ovi se podaci prikupljaju radi mogućnosti kreiranja daljnje politike investiranja i financiranja u turizam s ciljem razvoja i podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma.

U javnu turističku infrastrukturu spada javna infrastruktura koja na području turističke destinacije izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude, kao što su garaže i parkirališta s organiziranom naplatom, kongresni centri, dvorane (sportske, koncertne, kino), klizališta, ski podrška (ski-lift, žičara, vučnice, topovi), igrališta (tenisko, nogometno, košarkaško, mini-golf, dječje), zabavni parkovi, kupališta (unutarnji i vanjski bazeni) i prirodna kupališta (plaže uz obalu mora, jezera, rijeka), kupališna podrška, šetnice uz rijeke ili jezera, kroz šumu, šetnice uz more, biciklističke, jahačke, planinarske, vinske, maslinarske i slične staze, izletišta, sportsko-rekreacijski centri.

Pod ostalu infrastrukturu spadaju izgradnja, održavanje i rekonstrukcija prometnica, javnih površina i parkova, radovi na javnoj rasvjeti, postavljanje autobusnih čekaonica, popločenje ulice, uređenje trga, uređenje okoliša, izgradnja nogostupa, itd.

- Dobra turistička infrastruktura mora unaprjeđivati povezanost, mobilnost, otvorenost, podržavati zaštitu bioraznolikosti te stvarati brojne mogućnosti za lokalnu zajednicu i privatni sektor. Turistička infrastruktura ne smije urušavati i degradirati ljudske živote, već treba otvarati nove mogućnosti za poslovne prilike i socijalnu uključenost na bazi ravnoteže interakcije turista i domicilnog stanovništva, ističe županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković.

U drugoj polovici ove godine se u javnu turističku infrastrukturu planira uložiti dodatnih 5,6 milijuna eura. Od tog iznosa, najviše se odnosi na ulaganje u dovršetak uređenja šetnice, odnosno nove obale u Umagu u iznosu od 1,85 milijuna eura (ukupno ulaganje iznosi dva milijuna eura). Slijedi ulaganje u novo nogometno igralište Žatika i uređenje bike staza u Poreču, zatim pomoćno nogometno igralište u Pazinu, nogostup i bike staza i popločenje trga ispred crkve sv. Eufemije u Rovinju, uređenje javne plaže i interpretacijske staze u Funtani te interpretacijski centar u Tinjanu, tematska kuća u Gračišću, centar za posjetitelje u Raši i drugo. Dakle, u ovoj godini se u javnu turističku infrastrukturu u Istarskoj županiji planira uložiti više od 10,4 milijuna eura.

- Prema najavama koje smo prikupili prošle godine, ulaganja su ove godine trebala iznositi 11,4 milijuna eura, tako da je taj iznos realiziran preko 90 posto u odnosu na najave. Za usporedbu, prošle godine je u javnu turističku infrastrukturu u Istri uloženo više od 14,4 milijuna eura, što je 40-ak posto više nego ove godine, a najznačajniji projekti bili su uređenje šetnice ispred hotela Park i Šetališta Vijeća EU-a u Rovinju, zatim uređenje Arheološkog parka Vižula u Medulinu, multimedijalnog centra za posjetitelje u Barbanu, postavljanje biciklističkih traka i početak izgradnje komunalne luke San Pelagio u Rovinju, zatim uređenje šetnice uz more u Puli, rekonstrukcija rudarskog tornja Šohta u Labinu te centar za posjetitelje Arsia u Raši, ističe Prodan Mraković.

Ulaganja u javnu turističku infrastrukturu koje se planiraju realizirati u 2021. godini iznose oko 9,6 milijuna eura. Najveći dio se odnosi na ulaganje u izgradnju žičare u Motovunu (dva milijuna eura), zatim na nastavak izgradnje i rekonstrukcije sjeverne luke San Pelagio u Rovinju (1,56 milijuna eura) i uređenje biciklističke staze Rovinj-Rovinjsko selo (671.000 eura), izgradnju multimedijalnog centra u Vodnjanu (1,6 milijuna eura), uređenje šetnice u Svetvinčentu (440.000 era), izgradnju Centra za posjetitelje i uređenje šetnice kroz park šumu Livade i druge projekte.

U drugoj polovici ove godine se u ostalu javnu infrastrukturu planira uložiti dodatnih 10,2 milijuna eura, a najznačajniji projekti jesu nastavak izgradnje komunalne kule San Pelagio u Rovinju (1,2 od ukupno 5,7 milijuna eura), zatim nastavak izgradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom kod Pazina (dodatnih 850 tisuća od ukupno 2,3 milijuna eura), rekonstrukcija stare škole za društvenu i upravnu namjenu (kulturni centar/društveni dom i prostorije javne uprave Općine Funtana), izgradnja i modernizacija sustava javne rasvjete u Pazinu, izgradnja rotora Finida 2 i modernizacija javne rasvjete u Poreču, uređenje gradskog parka u Vodnjanu, izgradnja autobusnog kolodvora u Pazinu (ukupno 6,9 milijuna eura u dvije godine) i drugi projekti.

- Ukupno se, dakle, u ovoj godini u ostalu javnu infrastrukturu planira uložiti 32,2 milijuna eura. Prema najavama koje je smo prikupili prošle godine, ulaganja su ove godine trebala iznositi 19,9 milijuna eura, tako da realizacija uvelike premašuje najave. Za usporedbu, prošle 2019. godine je u ostalu javnu infrastrukturu u Istri uloženo više od 21,8 milijuna eura (jedna trećina manje nego ove godine), a najznačajniji projekti bili su rekonstrukcija raskrižja na ulazu u Rabac i nerazvrstana cesta Breg Ivanovci u Labinu, nerazvrstane ceste Zajerci-Draguć u Cerovlju te Baštići-Gržići-Mlin u Grožnjanu. Od ostalih ulaganje izdvajam popločenje platoa kod crkve sv. Eufemije, kružno raskrižje Dapiran-Istarska ulica te rekonstrukciju ulice Valpereri i izgradnju sjevernog lukobrana Katarin u Rovinju, kaže pročelnica.

Ulaganja u ostalu javnu infrastrukturu koje se planiraju realizirati u 2021. godini iznose oko 29,9 milijuna eura, a najveći dio se odnosi na ulaganje u nastavak izgradnje komunalne kule San Pelagio u Rovinju (3,3 od ukupno 5,7 milijuna eura), nastavak izgradnje autobusnog kolodvora i doma za starije osobe u Pazinu, dječjih vrtića u Motovunu i Gračišću, poduzetničke zone u Barbanu, izgradnja dizala koje povezuje tunele Zero strasse, podzemne prostorije utvrde Kaštel i atrijsko dvorište utvrde Kaštel u Puli, prometna i ostala infrastruktura u Poreču i Vodnjanu i drugi projekti.

- Jedinice lokalne samouprave, kao važni dionici sveukupnog, pa tako i turističkog razvoja na lokalnom i regionalnom nivou, navedena ulaganja provode dijelom iz vlastitih proračuna, ali i uz sufinanciranje Ministarstva turizma, javnih poduzeća te europskih i drugih fondova. Svi ovi projekti realiziraju se u skladu sa smjernicama Master plana razvoja turizma Istre koji je izrađen za razdoblje 2015.-2025. godine te pridonose provedbi operativnih strategija iz tog plana kojima se definira razvoj prioritetnih turističkih proizvoda istarskog turizma - sunce i more, kratki odmori, sport i aktivnosti te touring i kultura. Na taj način se podupire održivi razvoj turizma i podizanje kvalitete destinacije, čime se osigurava ukupno zadovoljstvo posjetitelja koji dolaze u destinaciju, ali i lokalnog stanovništva, ističe Nada Prodan Mraković.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter