Ako se osvrnemo na daleku prošlost, kada je riječ o istarskim podestatima, predsjednicima Skupština općina pa konačno gradonačelnicima, onda je jedan od dugovječnih podestata Pule bio doktor pravnih znanosti Lodovico Rizzi (1859. – 1945.), koji je odradio četiri mandata, od 1889. do 1904. godine. A i njegov otac Nicolo' bio je jedno vrijeme, od 1864. do 1869. godine, podestat Pule.

Franjo Nefat prvi čovjek Pule

Rizzi je stvarao novi grad, novu Pulu: njegovo upravljanje Pulom poklopilo se sa strelovitim usponom grada kao glavne luke Austro-Ugarske ratne mornarice. Pod znamenom austrougarskog orla, Rizzi je sudionikom oblikovanja vojnomornaričke prijestolnice i jamačno se tomu radovao. Pula je postajala ne samo glavna pomorska baza austrougarske carevine, već i moderan višejezični, srednjoeuropski grad, s lijepim i širokim ulicama i zgradama. Kao najznačajniji doprinos njegove administracije spominje se izgradnja tržnice (1903.), uvođenje električnog tramvaja (1904.), izgradnja vodovoda (1897.), plinare (1900.), bolnice (1896.), muzeja (1903.).

Rizzi se 1904. godine odrekao pulske podestature i preuzeo funkciju predsjednika Istarskog sabora. Uz niz javnih i političkih funkcija u vrijeme Austro-Ugarske, odvjetnik Rizzi se na čelo grada, kao prefekturni namjesnik, vratio u doba talijanske vladavine, od 1923. do 1926. godine.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, predsjednik Narodnog odbora grada Pule postao je Franjo Nefat (Francesco Neffat, 1908.- 1990.), pulski radnik, koji je 2. svibnja 1945. godine, kada je osnovan Gradski narodnooslobodilački odbor, izabran za predsjednika, a potom je 1947. godine izabran za predsjednika Narodnog odbora grada Pule, kada je prvi i osnovni posao bio čišćenje ruševina grada i saniranje porušenog. Nefat će na čelu grada ostati idućih sedam godina, do 1954. godine. Recimo da je Nefat bio prvi pulski zastupnik u hrvatskom Saboru, još u vrijeme anglo-američke vojne uprave 1946. godine.

U vremenu do 70-ih godina prošloga stoljeća, najduže je Pulom upravljao Josip Kolić, tada predsjednik Skupštine općine Pula, od 1974. do 1982. godine. Ostali su mandat odrađivali uglavnom jednu do četiri godine. U knjizi o pulskim gradonačelnicima Elmo Cvek piše da je Kolić bio student Mije Mirkovića. On je kod legendarnog Mate Balote obranio svoj diplomski rad na temu "Uzgoj i prerada duhana u Istri". Kada je došao u Mirkovićev kabinet, on je upravo punio svoju pipu.

Balota ga pita: "A ča ja sada, sinko, delan?". "Boga, pipu krcate".

"A s kin, s kakovin tabakon, kako se on uzgaja, kako bere, kako prerađuje i kako troši". Kolić je, nedvojbeno, svoju diplomu stekao na Balotinoj pipi.

Od prvog predsjednika Franje Nefata do danas aktualnog gradonačelnika Borisa Miletića, 46-godišnjeg diplomiranog ekonomista, izmijenilo se sedamnaest osoba. Miletić će ostati zapamćen kao najdugovječniji gradonačelnik grada Pule. Naslijedio je 2006. godine Valtera Drandića, koji je Pulom upravljao samo godinu dana. Miletić je sada najavio da se neće kandidirati za gradonačelnika Pule, ambicije su mu postati istarskim županom.

Istarski načelnici u Klubu 5+

Kada je Božidar Škrinjarić, načelnik Općine Pokupsko (koju je nedavno zadesio razorni potres) osnovao udrugu Klub 5+ koja okuplja sve hrvatske načelnike i gradonačelnike koji mandat obnašaju peti put, 2011. godine u Hrvatskoj na popisu su bila 34 takva načelnika i tri gradonačelnika. Iz Istre niti jedan gradonačelnik, ali zato tri načelnika: Rino Duniš, načelnik Grožnjana, Aleksander Krt, načelnik Oprtlja, te Marijan Kostešić, načelnik Marčane. Osim Krta, 55-godišnjeg građevinskog tehničara, ni Duniš ni Kostešić više nisu općinski čelnici, za razliku od oprtaljskog općinskog načelnika, koji je po broju mandata istarski rekorder. Oprtaljski načelnik Krt odrađuje svoj sedmi mandat, što znači (7x4) dvadeset i osam godina.

Rino Duniš, po struci suradnik u nastavi, četiri godine stariji od Krta, bio je na čelu općine od 1993., na prošlim izborima (2017.) IDS ga je kandidirao za gradonačelnika Buja, međutim, kandidatura je povučena, jer njegovo prebivalište nije bilo usklađeno sa zakonskim propisima. Na njegovo mjesto uskočio je Fabrizio Vižintin (r. 1973.), profesor matematike i informatike. On je na izborima pobijedio pa je, nakon što je dva mandata proveo kao predsjednik bujskog Gradskog vijeća, zasjeo na gradonačelničku stolicu. Duniš je pak postao predsjednik Gradskog vijeća Buja.

U političkoj kronici Buja ostat će zabilježeno da je svojedobno (2009.) na izborima za grožnjanskog načelnika Duniš premoćno pobijedio Čedomira Poljaka (SDP), a da je Vižintin na lokalnim izborima 2017. pobijedio politologinju, predsjednicu bujskog SDP-a, sa samo sedam glasova razlike: 979 naspram 972 glasa u korist Vižintina. Puzigaća je potpredsjednica bujskog Gradskog vijeća i radi u zagrebačkom uredu eurozastupnika Freda Matića, zadužena za odnose s medijima i praćenje političkih procesa u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Marijan Kostešić (r. 1956.), dugovječni marčanski načelnik (startao 1994.), od 2017. zamjenik je načelnika Predraga Pliška, koji je uskočio umjesto Kostešića. Kostešić je već bio predstavio program, a onda ga je IDS povukao, što je bila politička top-tema na razini Istre. Zanimljivo, Kostešić je na izborima 2013. godine dobio 672 glasa, a nova ideesova akvizicija, Pliško, na zadnjim lokalnim izborima 800 glasova.

Dvadeset ljeta na čelu općine

Šezdesetšestogodišnji Ivan Mijandrušić, po zanimanju automehaničar, dvadeset je godina na čelu Općine Gračišće. Zanimljivo je da Mijandrušić od izbora 2009. naovamo dobiva manji broj glasova, listom po godinama: 2009. - 439, 2013. - 401, 2017. -   379.

Doktor znanosti Mario Bratulić, kojeg je ministrica poljoprivrede Marija Vučković nedavno imenovala posebnim savjetnikom, na čelu je Općine Sv. Petar u Šumi od 1997. godine, pune 24 godine. Prvih godina bio je načelnik-volonter, a od 2018. zaposlen je kao profesionalni načelnik. Osim što je na čelu općine u kojoj HDZ jedino u Istri pobjeđuje na lokalnim izborima, Bratulić se istaknuo kao stručnjak na području sigurnosti hrane, a osnivač je međunarodnog sajma "S klobasicom u EU", koji je prije četiri godine proglašen najboljom ruralno-turističkom manifestacijom u Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• AUTOR ISTARSKE HIMNE: Ivan Cukon/Zuccon, odvjetnik, pisac, preporoditelj - 150 godina rođenja, 90 godina smrti
• Stvaranje novoga grada na Brionima, mjesta odmora i zabave
• Neprirodna cestovna trasa Trst-Pula politički nametnuta