"Neki plakati govorili su da Rovinj vodi Pulu 3 naprema 0 kada su u pitanju hoteli s pet zvjezdica. Ubrzo ćemo taj rezultat izjednačiti", poručio je pulski gradonačelnik Filip Zoričić na konferenciji Glasa Istre posvećenoj nautičkom turizmu, ali i turizmu uopće, koja je održana danas u rovinjskom hotelu Grand Park. 

Naime, Zoričić je to rekao u kontekstu borbe za investicije, konkretno kada je riječ o hotelu Valkane, o čemu je posljednjih mjeseci u Puli bilo mnogo govora, ali i prijepora. 

Kao druga dva objekta s 5 zvijezdica, čime bi Pula došla do tri, Zoričić je najavio obnovu starog hotela Rivijera, a tu je hotel Brioni koji je na rubu 5 zvijezdica. 

(Snimio Milivoj Mijošek)

Gradonačelnik Pule je rekao i da na zvijezdicu više ide i hotel Pula, a također je najavio i mogući ACI-jev hotel na rivi. Zoričić je sudjelovao u drugom panelu uz gradonačelnika Umaga Vilija Bassanesea, kapetana Andriju Šimića, inače vlasnika agencije Simmor Marine, direktora Turističke zajednice Istarske županije Denisa Ivoševića i doajena hrvatskog turizma Selimira Ognjenovića, vlasnika agencije I.D. Riva Tours. Također, bio je tu i Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam Republike Hrvatske. 

Posebno dojmljivo bilo je izlaganje kapetana Andrije Šimića, koji se između ostalog bavi i dovođenjem velikih jahti u Hrvatsku, prije svega u Rijeku, a potom i u druge gradove. Naime, Šimić je opisao primjer čarter broda koji se iznajmljuje za 22 milijuna kuna tjedno, od čega tri milijuna ostaje kroz PDV u proračunu, a da je "šteta" za okoliš minimalna jer sve te silne novce donosi samo nekoliko ljudi koji plove na jednoj jahti. 

"Taj čovjek, koliko god bio bogat, potrebuje kao i svatko od nas - jedan jogurt, litra vode i dva ručnika je sve što mu je potrebno", opisao je Šimić, koji se tijekom panela promovirao u najvećeg zagovornika svojevrsne revolucije u hrvatskom turizmu, kojom bismo se u najvećoj mjeri orijentirali k manjem broju gostiju veće platežne moći. Po njegovom mišljenju, samo to može dovesti do očuvanja prirode, ali i do povratka mladih iz inozemstva koji će ovdje imati znatno bolje plaćene poslove. 

“Turizam je sve masovniji, stalno gradimo apartmane i druge smještaje. Klinci nam odlaze, u Istri se to primjećuje manje, ali tako je. Najbolji idu ća, a činjenica je da strani radnik ne može gostima prikazati naše krajeve na najbolji način. Naš prostor ne može više podnijeti flotu, sve je prenapučeno. Zato se borim za superyaht, tako da jedan Hrvat s dobrom plaćom radi za jednog bogataša. Tako možemo spasiti ono malo što je ostalo od Hrvatske", poručio je kapetan Šimić. 

Nešto drugačije je mišljenje legende hrvatskog turizma Selimira Ognjenovića koji je na panelu zastupao oprezniji pristup u smislu da ne možemo preko noći odustati od masovnog turizma, pogotovo ako se uzme u obzir da je u Hrvatskoj gotovo 80 posto smještaja u privatnim rukama u obliku apartmana. 

"Stanje u kojem su najzadovoljniji i domaćini i gosti je ideal održivog turizma. Važno je da tražeći gosta pogodimo što on traži, od jahte do apartmana", kazao je, a govorio je i o strukturi njemačkih gostiju. 

"Danke Deustchland. Njemačka je umnogome odredila naše kretanje u destinaciji. Poklonili su nam povjerenje, a mi smo svi odradili jedan odličan posao, pogotovo u pandemiji kada je nautika bila najsigurija. Tu smo profitirali. U to vrijeme smo postavili temelje za 2022. godinu, ljudi su uvidjeli da kod nas mogu doći i onda kada je najkritičnija situacija. Lijepo je čuti da netko plati dva milijuna za jednu jahtu. Istra je iskoristila sve preduvjete koji su doveli do toga da je ona danas dio zemlje koji je napravio najviše u razvoju održivog turizma. Istrani su ponosni na svoj turizam i zavidi im čitava Hrvatska. Oni su išli drugdje učiti, a sada uče druge", zaključio je Ognjenović. 

Ivošević je, govoreći o počecima nautičkog turizma, istaknuo da je on njegova prva profesionalna ljubav. 

(Snimio Milivoj Mijošek)

"Kada sam bio mlad mislio sam da je najbolje krenuti od onog gdje imaš najviše prednosti, a to je naravno nautika. S iskustvom sam promijenio stav i sada preferiran početi tamo gdje nema ničega i tako krenuti u novi razvoj. Ipak, danas se nautički turizam ne shvaća onako kako bi trebalo. Recimo, od 2001. do 2003. godine smo radili master plan turizma, a sada bi to trebalo učiniti s nautičkim turizmom u kojem imamo 30 i nešto posto vezova predodređeno za brodice do 10 metara. To su standardi koji su prevaziđeni. Moramo napraviti iskorak i iskoristiti naše potencijale u pravom smislu. Ako je Crna Gora napravila jednu marinu za superyacht, i mi moramo omogućiti gostima vezove za brodove od 30, 40, 50 metara. Imamo sve karte u rukama i samo ih treba dobro iskoristiti. Hrvatska bi trebala imati prostora za jednu mega marinu. Zašto ne biti konkurentni? Na tome treba poraditi", poručio je Ivošević, dok je gradonačelnik Bassanese istaknuo ulogu ACI-ja i dotaknuo se prošlosti. 

"Prvih 15 godina karijere radio sam u nautičkom turizmu. U ta vremena većina prometa se odvijala u 70-tak tvrtki, situacija je bila vrlo komplicirana, a garantirati razinu današnjeg ACI-ja bilo je nemoguće. Rastom ACI-ja dobili smo veliki iskorak, a novo vrijeme donosi nove zahtjeve. Destinacija mora biti na razini zvijezica, poglavito pet, pogotovo naša koja ima sve preduvjete za to. ACI tu ima veliku ulogu i potencijal", rekao je Bassanese, dok je Zoričić napomenuo da je Pula, nažalost, jedan od rijetkih gradova bez adekvatno izgrađene i opremljene rive. 

"Nakon svih povijesnih zbivanja oko rive, pitanje je što dalje. Pula se mora okrenuti moru. Ona je mediteranski grad koji živi - na trgovima, i to nije logično. Imamo brodsku liniju prema Zadru, a sada i Marina Polesana pridonosi viziji okretanju prema moru. U idućih pet godina se nadam iskoraku u tom smislu. Dobar dio obale je ruiniran i taj nas problem čeka, uz pomoć EU i države", kazao je Zoričić. 

Krešić je, iz smjera znanstvenog i stručnog područja interesa, naglasio je da je pred njima kao Institutu izrada nove strategije turizma. 

"Hrvatska ima velike planove za nautički turizam. Nemamo previše prostora za fizički rast, ali i za broj gostiju. Ostaje nam puno posla za podizanje kvalitete, visoke dodane vrijednosti, i nautički turizam tu otvara puno prostora. Recimo, 2017. godine je 130 eura bila prosječna potrošnja nautičara, pogotovo čarteraša. To je puno više od gostiju na kopnu, koji su tada trošili 70. Upravo zato, superjahte su nam potrebne jer Hrvatskoj priskbljuju imidž destinacije gdje će dolaziti visokoplatežni gosti. I tako moramo komunicirati prema emitivnim tržištima", poručio je Krešić. 

Ipak, Bassanese je dodao da moramo iskoristiti sve zakonske mogućnosti i apelirao na državu za to. 

(Snimio Milivoj Mijošek)

"Turizam se nama događa, mi još ne upravljamo njime dovoljno da nam se ne bi događao. Što je održivost? Prvo moramo to znati da bi do nje došli. Kada privatni let dođe u Portorož, dođe u marinu pa ide na golf, na koncu želi pojesti domaću hranu. To su ljudi i njihovi prizvodi. Ako želimo turizam moramo doći do svojih ciljeva i samo svoje održivosti. U Hrvatskoj bi svi mogli biti dovoljno imućni i živjeti od sezone. Moramo poentirati na turizmu, pogotovo nautičkom. Samostalno mi to ne možemo učiniti, mora pomoći država s regulativom i suradnjom", zaključio je Bassanese.

Povezane vijesti

• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• Iz godine u godinu doživljavamo rekordne turističke sezone. HOĆE LI NAM SE EKSTENZIVNI RAZVOJ TURIZMA JEDNOG DANA OBITI O GLAVU?
• Ivan Herak: ACI je prepoznao hrvatsku Strategiju za vodik i postao predvodnik zelene tranzicije