SUSRET GRADONAČELNIKA BUZETA I KOPRA

ŽIVOT UZ GRANICU: Pogranična područja surađuju i u korona vremenima

Nisam jedini koji je ustrajan u tome da na Istru treba gledati kao na jedno zajedničko područje gdje se mještani ili međusobno poznaju ili su povezani rodbinskim vezama, tako da je dobro da je prijelaz granice što više neometan. Administrativna granica neka bude ako je već treba biti, ali u praksi neka je ne bude jer je ne trebamo, poručio je koparski gradonačelnik Aleš Bržan

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Siniša Žulić i Aleš Bržan (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Siniša Žulić i Aleš Bržan (Snimila Gordana Čalić Šverko)


Suradnja pograničnih područja neupitna je i u vrijeme pandemije koronavirusa, potvrdili su gradonačelnici Buzeta i Kopra Siniša Žulić i Aleš Bržan, njihove zamjenice Ana Pernić te Jasna Softić, i predsjednik Mjesnog odbora Štrped Valentino Flego, svojim susretom na pola puta između dva susjedna i zbratimljena grada, na samoj hrvatsko - slovenskoj granici, na graničnom prijelazu Požane/Sočerga.

- Zahvalan sam gradonačelniku Kopra i njegovoj zamjenici što su i u ovoj pomalo neuobičajenoj situaciji našli vremena da se sretnemo na malo drugačiji način nego je to bilo do sada. Cilj našeg susreta na granici pokazati je da se bez obzira na sve ono što nas u zadnje vrijeme sprječava da normalno živimo, možemo naći, razmijeniti iskustva i potvrditi vrlo dobru suradnju Buzeta i Kopra kakvu imamo već dugi niz godina, izjavio je Žulić.

Zajednički projekti i podrška

Dva susjedna područja povezuje nekoliko uspješno realiziranih EU projekata, primjerice u sklopu prekograničnog programa IPA Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. te Europa za građane, a nekoliko je zajedničkih projekata bilo aplicirano i na natječaj Interreg Slovenija - Hrvatska 2014. - 2020.

- Buzet je u prošlosti imao veliku podršku Kopra pri prenošenju znanja i iskustava, to je jedan od razloga zašto u Buzetu imamo relativno dobru ekipu i uspjeh u povlačenju europskih sredstava. Vjerujem da će se i u budućnosti kada se za to ukaže prilika, kroz različite prije svega infrastrukturne projekte, od zajedničke borbe za određene prometne pravce, pokušati život ljudi uz granicu učiniti podnošljivijim. Da granica prvenstveno za ljude koji uz nju žive, ne bude prepreka nego mjesto spajanja i da im ne otežava ionako već otežane uvjete života s obzirom na to da ljudi koji žive u pograničnom području imaju puno teže uvjete života, počevši od prelaska granice pri korištenju svojih poljoprivrednih parcela, poručio je Žulić.

- Nisam jedini koji je ustrajan u tome da na Istru treba gledati kao na jedno zajedničko područje gdje se mještani ili međusobno poznaju ili su povezani rodbinskim vezama, tako da je dobro da je prijelaz granice što više neometan. Administrativna granica neka bude ako je već treba biti, ali u praksi neka je ne bude jer je ne trebamo, poručio je koparski gradonačelnik koji je također izrazio zadovoljstvo susretom na graničnom prijelazu koji je, kako je rekao, za sada prazan, ali je izrazio nadu da će taj prometni pravac što prije oživjeti i da će se život uz granicu ponovo odvijati neometano.

Ograničen teretni promet

Bržana smo pitali kada će se granični prijelaz Sočerga ponovo otvoriti za sav međunarodni teretni promet, odnosno radi li se što na rješavanju problema ograničenja teretnog prometa preko ovog prijelaza koje je prije više godina uvela slovenska strana. Ponovno otvaranje Sočerge za sav teretni promet hrvatskim gospodarstvenicima, posebno Cimosu, značajno bi smanjilo troškove poslovanja. Preko ovog prijelaza, na relaciji Buzet- Kopar, mogu prometovati samo kamioni do 7,5 tona ukupne nosivosti, dok su "teškaši" preusmjereni na druge granične prijelaze.

- Pokušava se u hodu rješavati i taj problem. Jasno, postoje određena zakonska ograničenja, no vidimo da se tu i tamo nešto miče s mrtve točke. Moglo bi se sve odvijati i brže, no svaki korak je dobrodošao, rekao je Bržan. Kratko se osvrnuo i na problem dvovlasnika, odnosno poljoprivrednika u pograničnom području te rekao da svaki problem kojeg ima pojedinačan poljoprivrednik treba rješavati zasebno.

Podsjetimo na slučaj mještana sela Mlini, koji već godinu dana ne mogu nesmetano do svojih poljoprivrednih i šumskih površina s druge strane granice, otkako su Slovenci na državnoj granici na cesti usred ovog pograničnog zaseoka kod Buzeta, postavili metalna vrata. Panel vrata su zaključana, a prelazak granice omogućen je pozivom na telefonski broj policijske postaje Kopar. Dežurni policajac provjerava ima li osoba koja je nazvala opravdan razlog za prelazak granice, uključujući i mjere za sprečavanje širenja koronavirusa, te šalje policijsku patrolu koja otključava vrata.

Zbratimljeni

Dva pogranična grada Buzet i Kopar povezuje dugogodišnja suradnja. Povelju o bratimljenju prije 34 godine potpisali su tadašnji načelnik Općine Kopar Janko Kosmina i predsjednik Skupštine Općine Buzet Ivan Klarić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter