VODNJAN

Zbog vremenskih neprilika u Istri kasni sadnja paprika i pomidora, jagode se ne beru zbog blata: ZBOG NISKIH TEMPERATURA U SVIBNJU Po ljeti će cijene voća i povrća biti visoke

| Autor: Zvjezdan STRAHINJA

Zbog vremena sve kasni barem dva tjedna. Mi u nasadima nemamo nekakve štete, ali ne možemo ići u obradu tla. Nije još sve ni posađeno, čeka se, nešto ćemo saditi za pet, šest dana. Paprika i pomidori već su trebali biti u zemlji, ali bolje je i pričekati da biljka može izaći na toplo. Imali smo svakakvih godina, ali ova je baš čudna, kaže Dorian Siljan, ekološki uzgajivač iz Valbonaše

 

Ima li dosta kiše početkom svibnja, ljetina bi morala biti dobra. Ali ne i ako kiše pretjera s količinama, noćne temperature padnu ispod deset stupnjeva i kad se u kombinaciju umiješa i jaka bura. Povrtlarske i ratarske kulture pate uslijed velikih količina vode u zemlji, a uslijed niskih temperatura mnoge su i polijegale na tlo.

Sve stoji, ništa ne raste

Ovih je dana puno posla na oranicama i u voćnjacima, ali zbog mokrog tla poljoprivrednici ne mogu u nasade. Sve na polju kasni.

- Tko još nije posadio sadnice pomidora, paprike, tikvica i sličnog bolje da pričeka još nekoliko dana, jer ono što će se kasnije saditi izaći će na toplo i prije će se razviti u odnosu na sadnice koje su već ranije posađene. Što se sadilo prije 20 dana ne raste, jednostavno stoji, kaže nam Dorian Siljan, ekološki proizvođač povrća iz Valbonaše između Pule i Banjola.

Povrtlari su, kako kaže, skloni prilagođavanju vremenskim (ne)prilikama, ovisno o razvoju situacije odlučuju čega više, a čega manje saditi. No, ova sezona previše je čudna i nepredvidljiva.

- Da, hladno je za ovo doba godine, a to su biljke koje vole toplije. Problem je ako su noćne temperature ispod 15 stupnjeva Celzija, a imali smo i 6, 7 stupnjeva. Bura i mokro tlo kombinacija je koja ne pogoduje paprici, pomidorima, tikvicama. Sve se to odražava i na urod koji će biti kasniji, vjerojatno će ga biti i manje. Mala biljka uđe u fazu cvjetanja, a ne razvija se lisna masa, što znači da ima manje hrane i automatski je manje uroda, objašnjava Siljan.

Na pitanje znači li to i skuplje povrće na štandovima tijekom ljeta, odgovara da to nije nužno tako, ali je vrlo izvjesno.

Povrće iz staklenika

Zbog kašnjenja na lokalnim poljima, najvjerojatnije će na početku sezone tržnice preplaviti povrće iz plastenika.

- Zbog vremena sve kasni barem dva tjedna. Mi u nasadima nemamo nekakve štete, ali ne možemo ići u obradu tla. Nije još sve ni posađeno, čeka se, nešto ćemo saditi za pet, šest dana. Paprika i pomidori već su trebali biti u zemlji, ali bolje je i pričekati ako je ovako vrijeme, da biljka može izaći na toplo. Imali smo svakakvih godina, ali ova je baš čudna. Dobra je onima koji sade krumpir, vode ima, nije pretoplo... Svaka je godina povoljna za neku kulturu, kaže Siljan.

Ni narednih dana neće biti stabilnog vremena, temperature se pomalo dižu prema prosjecima, ali kiše bi moglo biti još. Iz drugog izvora čujemo da uzgajivači jagoda, jednorotki, imaju velikih problema - ako cvatnja podbaci zbog neprilika, podbacio je cijeli urod. Uostalom jagode treba brati svakodnevno, a berači ne mogu u polje od kiše i blata. S druge strane, ovi se klimatski šokovi najmanje osjećaju u maslinarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu pa se ni na urod ne bi trebali posebno odraziti.

- Na maslinama se, ovisno o lokacijama i sortama, rade rese, još nema cvatnje i vremenske prilike ne predstavljaju problem. Najavljuju još tri dana kiše, ako zatopli nakon toga krenut će i cvatnja. Voćke su cvatnju odradile prije hladnoća, već su formirani mali plodovi koji trpe ovakvo vrijeme, kaže diplomirani agronom Edi Pastrovicchio iz Vodnjana.

Ono što muči uzgajivače je što vremenske prilike ne dopuštaju ulaz, posebno mehanizacije, u nasade, a posla je puno i u njihovoj branši.

- Ulaz u maslinike i vinograde je onemogućen zbog stalne kiše i blata, a u tim kratkim intervalima kada ne pada treba provesti zaštitu. Maslini je potrebna sistematična zaštita, prihrana, folijalna gnojidba radi otpornosti biljke. To vrijedi i za loze, kaže Pastrovicchio. Sada se koriste sistematični fungicidi, u maslinicima je od početka vegetacije trebalo odraditi dva, tri tretiranja radi bolesti, a treba pripaziti i na moljca koji već sada kreće u nasade i prijeti maslinama i nekim voćkama. Po potrebi treba provesti zaštitu, a koriste se, naravno, sredstva otpornija na kišu. Treba, dakle, paziti i reagirati, a reagirati se može samo ako se nebo smiluje.

Pastrovicchio iznova upozorava na opasnosti paunovog oka, bolesti koja je u nekim područjima, na maslinama koje nisu tretirane fungicidima, dovela do masovnog opadanja lišća. Maslina bez lišća, naravno, u sezoni nastoji obnoviti lisnu masu pa zanemaruje cvat. I tko se onda ima pravo nadati urodu?

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter