MARAKEŠKA DEKLARACIJA U ISTRI
Zastupnici IDS-a, SDP-a i HSU podržavaju konvenciju, suzdržan HDZ-ov Anton Kliman Demetlika: EKSTREMNA DESNICA ZLOUPOTREBLJAVA PROBLEM MIGRACIJA KAKO BI ŠIRILA MRŽNJU
(M. MIJOŠEK)
Ova polemika se vodi samo za potrebe unutarstranačkog sučeljavanja između raznih struja HDZ-a i čelnika koji ih predstavljaju. Preciznije, između Plenkovića, koji je sklon političkom centru i Grabar-Kitarović koja, po novome, vidi nešto dobro u političkoj desnici, kaže potpredsjednik Sabora Furio Radin
Marakeška deklaracija o migrantima podijelila je hrvatsku politiku i velik dio javnosti. Dok je opozicija mahom za potpisivanje deklaracije i zaštitu ljudskih prava migranata, sa čime se slaže i Vlada premijera Andreja Plenkovića, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odustala je od puta u Maroko na konvenciju Ujedinjenih naroda gdje je trebala potpisati taj dokument. Istarski političari i saborski zastupnici u većini, uz neke rezerve, daju podršku Vladi i tvrde kako se deklaracija treba potpisati i u ime Hrvatske.
Radin za
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin kaže kako je sasvim jasno da podržava konvenciju. Radin konvenciju podržava iz tri razloga.
"Prvi je da se s problemom migracije moramo suočiti sustavno i razumno, a ne se svrstati sa zemljama koje odbiju a priori bilo koje rješenje osim postavljanja žica i dizanja zidova. To su za mene zemlje desne ideologije, bez obzira tko je na vlasti. Drugi je još jednostavniji: već smo tu konvenciju načelno prihvatili, na svim razinama, uključujući i predsjedničku, a sada se igramo "fora me ciamo". Treći je razlog, ako baš moramo biti do kraja jasni, da prihvaćanje konvencije na ništa ne obvezuje, već predstavlja načelni stav da problem riješi. Ukratko, ova polemika se vodi samo za potrebe unutarstranačkog sučeljavanja između raznih struja HDZ-a i čelnika koji ih predstavljaju. Preciznije, između Plenkovića, koji je sklon političkom centru i Grabar-Kitarović koja, po novome, vidi nešto dobro u političkoj desnici, jasno poručuje potpredsjednik Sabora Furio Radin.
U IDS-u iznose slične tvrdnje. Saborski zastupnik Tulio Demetlika kaže kako se "radi o sporazumu o sigurnim, urednim i regularnim migracijama kojim se uređuje pitanje migracija". "On donosi popis mjera koje su već godinama na snazi u Hrvatskoj i koje su većim dijelom već ugrađene u naše zakonodavstvo. Podsjećam da je Hrvatska, kao velika većina članica UN-a, sudjelovala u pripremanju tog dokumenta i taj je dokument odavno javno dostupan. Pravo je pitanje zašto se netko sjetio sad iz tog raditi spektakl. I Europa i Hrvatska moraju štiti svoje granice, to nije upitno. Međutim, ekstremna desnica zloupotrebljava problem migracija kako bi širila histeriju, paniku i mržnju", ističe Demetlika.
"To je njihova jedina politička platforma. Taj film smo već gledali s Istanbulskom konvencijom. Moram priznati da me u tom kontekstu čudi ponašanje predsjednice. Svako dodvoravanje radikalnoj desnici, a pogotovo marginalcima i samoprozvanim ustašama je krajnje ponižavajuće", rekao je Demetlika.
Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin objašnjava da Marakeška konvencija predstavlja globalni sporazum zasnovan na odluci Opće skupštine UN iz 2016. godine.
Važan dokument
"Taj dokument smatram izuzetno važnim jer treba regulirati i ujednačiti način postupanja prema migrantima u državama potpisnicima. Njome se uređuju ljudska prava migranata jer se smatra kako treba ograničiti zatvaranje migranata samo u iznimnim okolnostima te sprječava zatvaranja djece migranata. Također, uređuju se pitanja koja su aktualna u nekim zemljama, poput Mađarske, te se regulira pružanje pomoći migrantima koje je ta zemlja kriminalizirala i kažnjava ljude koji pomažu golim i bosim migrantima koji nemaju što jesti. Konvencija daje preporuku državama da to ne kriminalizira. Ipak, konvencija iz Marakeša nije išla dovoljno daleko i zabranila državama da kriminaliziraju migrante te da ih se tretira administrativnim, a ne kaznenim mjerama" kaže Grbin.
"Unatoč tim nedostacima koji pokazuju da je konvencija ostala korak-dva iza pravog cilja, treba je podržati. Kad pogledamo kako je Hrvatska postupala 2015. godine u jeku migrantske krize, vidjet ćemo da smo već tada postupali po odredbama koje danas predviđa konvencija iz Marakeša," kaže SDP-ov Grbin.
Saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman iznosi određene dvojbe u vezi konvencije.
Logična pitanja
"Što se tiče međunarodnih sporazuma i dogovora, osjećaj je kako je javnost iz toga isključena. Javnost ipak treba biti upoznata s konvencijom iz Marakeša i treba razumjeti kako države u našem okruženju neće potpisati tu deklaraciju. Mađarska i Austrija su odustale, Slovenci razmišljaju o tome – i mi sada ne znamo što bi Hrvatska trebala učiniti? Dogovor nije pravno obavezujući, ali hoće li on u budućnosti značiti nešto više, danas ne znamo", pita se Kliman.
"Otvaraju se logična pitanja koje postavlja zdravi um, te sigurnosti države – ako naši prvi ne potpisuju, trebamo li ga mi potpisati", zaključio je Kliman.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja smatra kako se Marakeški sporazum tiče samo afirmiranja vrijednosti ljudskih prava. Njime se ne preuzima nikakve obaveze u vidu kvota migranata ili slično.
"Konzervativci i radikali diljem Europe prema njemu se ponašaju po istom obrascu kao prema istanbulskoj konvenciji - šire strah od nepoznatog. Imam osjećaj da političke elite koriste ovu temu da skrenu pažnju sa mirovinske reforme koja će našim ljudima donijeti puno više štete od sporazuma iz Marakeša", rekao je Hrelja. (Dubravko GRAKALIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
