Za turistički sektor 2022. definitivno je trebala biti "ta" godina, no radi bezumlja u Ukrajini, nakon dvije pandemijske godine stigla je nova neizvjesnost. Koliko će rat u srcu Europe utjecati na planove Europljana kada su u pitanju predstojeće ljeto i sezona godišnjih odmora, nešto je što se u ovom trenutku nitko ne usudi prognozirati. U trenutku dok traju okršaji na ukrajinskim ratištima i dok se na Starom kontinentu sve više osjećaju posljedice sankcija kojim se kažnjava ruska agresija, godišnji odmori mnogima nisu tema od prioriteta. Nama, međutim, to je tema broj jedan s obzirom da je turizam i dalje djelatnost na kojoj se grade i počivaju kako standard života značajnog dijela stanovništva, tako i rezultati lokalne ekonomije.

Već lanjska špica sezone pokazala je da su gosti na emitivnim turističkim tržištima željni putovanja i da se usporavanjem pandemije i ublažavanjem epidemioloških mjera mogu ponoviti turistički rezultati ostvareni u najuspješnijim pretpandemijskim godinama. Potvrda tome je i ogroman broj rezervacija koje su počele pristizati još u vrijeme proteklih božićno-novogodišnjih blagdana te nastavile tijekom siječnja i veljače. Prema informacijama iz domaćih hotelskih kuća, ratna zbivanja u Ukrajini nisu zaustavila, ali su usporila rezervacije smještaja za narednu sezonu.

- Mislim da je vrlo bitno da se booking i zadnjih dana nastavlja, iako je u odnosu na prethodno razdoblje usporio, i da zasad nema storniranja pristiglih rezervacija, ali politika otkazivanja za većinu smještaja je fleksibilna i liberalna te gosti, očito, žele sačekati i vidjeti kako će se dalje odvijati situacija. Osobno sam optimist i vjerujem da bismo se, uz skoro smirivanje situacije i početak pregovora, mogli sasvim realno nadati jednoj posve pristojnoj turističkoj sezoni, kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Neki od sugovornika na tu temu kažu da to što se ratni okršaji u ovom trenutku događaju na području Ukrajine, ne mijenja na činjenici da je čitava Europa, pa i svijet, praktički u ratu.

- To, doduše, nije neposredan rat oružjem i vjerujem i nadam se da nećemo doživljavati fizička razaranja, ali je to žestok ekonomski rat čije posljedice već svi osjećamo i na svojoj koži. Ni početkom devedesetih godina u Istri, na sreću, niste direktno preživljavali rat, ali ekonomske posljedice, pogotovo na turističku djelatnost, bile su svejedno razorne. Gostiju nije bilo, turističke firme su se morale zaduživati i onda se, kada je taj dug stigao na naplatu, preko noći u njima dogodila promjena u vlasničkoj strukturi. Ova kriza, naravno, neće na domaći turizam imati takve efekte, ali treba imati u vidu da je na turizam oslonjen vrlo velik dio gospodarstva Istre te da će svaki udar na turizam snažno osjetiti i ostale grane lokalne ekonomije, kaže umirovljeni profesor Loris Capobianco, ekonomski stručnjak iz Firenze.

Rat sankcijama, dodaje on, već je kroz porast cijena energenata, hrane, ali i brojnih drugih segmenata udario na kućne proračune Europljana te će oni, u ovisnosti o daljnjem razvoju situacije, morati posegnuti za određenim mjerama osobne štednje.

- Vjerujem da će već predsezona biti dobar pokazatelj u kojem se smjeru sve odvija, odnosno ako se ljudi odluče otkazati svoje planove i za Uskrs ostati doma, bojim se da se ne može očekivati ni dobra sezona. Rat i sankcije nose sa sobom posljedice koje su dugotrajnog karaktera te sasvim sigurno prestankom ratnih događanja neće odmah nestati ni njihov utjecaj. Zaustavljanje ratnih djelovanja, što je apsolutni prioritet, ne bi automatski ukinulo sankcije ni s jedne, ni s druge strane, a i onda kada one budu ukinute ili ublažene, bit će potrebno duže vrijeme za povratak na koliko-toliko normalno stanje. Mišljenja sam da će se, bez daljnje eskalacije sukoba, posljedice ovog globalnog urušavanja ekonomskih tokova osjećati još minimalno godinu dana od trenutka stupanja na snagu primirja, a vrlo vjerojatno još i dulje. Efekte će osjetiti, odnosno već osjeća velik broj gospodarskih subjekata na Zapadu, a onda po zakonu spojenih posuda i zaposlenici tih tvrtki, odnosno stanovništvo. Poslodavci će morati povlačiti određene mjere, a ona domaćinstva koja nisu dovoljno otporna na njih i kojima će zbog toga biti značajno narušeni kućni budžeti, morat će se odlučiti čega će se odricati.

Za pretpostaviti je da će se dobar dio njih odreći odmora ili će se ljetovanje u smislu trajanja i troška prilagoditi novim okolnostima i mogućnostima. Smatram da će se zbog toga narednog ljeta značajno osjetiti manjak gostiju niže platežne moći, što znači da bi turistički kapaciteti i sadržaji koji su ulagali u kvalitetu trebali pokazati daleko veću otpornost na krizu, uz šanse da i u ovakvim uvjetima ostvare dobre rezultate. Tržište se mijenja i turističke firme koje se prilagođavaju i transformiraju i koje su stvorile rezervu, uspjet će se prilagoditi situaciji jer će imati dovoljno resursa za to. One koje nisu reagirale mogle bi se naći čak u puno ozbiljnijim problemima nego što su bile 2020. godine kada je nastupila pandemija, kaže profesor Capobianco.

Nažalost, dodaje, usprkos nadi da će ovo biti godina oporavka, turizam se našao u izvanrednoj situaciji koja je svojevrstan nastavak pandemije. Booking je na razini onoga iz najboljih godina, no to u ovakvoj situaciji još uvijek ne znači ništa, kaže te zaključuje da za predstojeću sezonu ozbiljne turističke firme trebaju na stol ipak staviti sve opcije te vjerovati i nadati se pozitivnom raspletu, ali imati opcije i za negativnu varijantu te spremne alate za preživljavanje dok takvo razdoblje traje.

Povezane vijesti

• Veljko Ostojić: Stalno pričamo o produžetku sezone, a TURCI SU NAM POKAZALI KAKO SE TO RADI
• TURCI ŠAMPIONI TURIZMA NA MEDITERANU S RASTOM OD 14 POSTO. Hrvatski hoteli žale se da im je dobit sve manja. Traže bolje uvjete za poslovanje
• HUT PREDLAŽE VLADI NOVI SET MJERA Veljko Ostojić: Moramo svi zajedno sačuvati radna mjesta u turizmu