MINISTARSTVO NAGRADILO 13 ISTARSKIH UČITELJA I PROFESORA
ZA NJIH JE TO POZIV, A NE POSAO Ivan GAMBIROŽA: Mi smo tu za učenike, a ne oni za nas / Danijela PANIĆ: U školi možeš raditi čuda i ne moraš raditi ništa, a plaća ti je ista
Iz Istre su nagrađeni Robert Gortan i Vesna Vujasin Ilić iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, Mirhada Šehić i Danijela Panić iz Medicinske škole Pula, Ingrid Sau iz SŠ Zvane Črnje Rovinj, Andrea Milohanić iz OŠ Vladimira Nazora Rovinj, Dragan Radovanović iz Industrijsko- obrtničke škole Pula, Ivan Gambiroža OŠ Veruda - Pula, Igor Jovanović iz OŠ Veli Vrh Pula, Irena Kiss iz Škole za turizam Pula, Kristina Mijandrušić Ladavac iz OŠ Vladimira Nazora Pazin, Boris Pein iz pulske Gimnazije i Tanja Mihoković iz OŠ Tar-Vabriga
Od kad sam počeo raditi u školi govorim da je škola moj poziv, a ne posao. Stvarno volim doći na posao. Naravno da ponekad bude naporno, primjerice kada bez pauze imaš sedam sati za redom. No, odnosi u našoj školi su jako dobri i među nastavnicima i između nastavnika i učenika, kaže Robert Gortan, nastavnik matematike u pazinskoj Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile
Svjetski dan učitelja, 5. listopada, ove je godine u Hrvatskoj obilježen na poseban način. Ministarstvo obrazovanja prvi je puta i novčano nagradilo najbolje odgojno-obrazovne djelatnike. Za njih 510 na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nagrade je uručila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a među njima našli su se i brojni istarski učitelji i profesori.
Na svečanosti su se okupili učitelji, nastavnici i profesori iz cijele Hrvatske koji su se posebno istaknuli tijekom prošle školske godine, a kojima je ministrica Divjak poručila da budu hrabri u provedbi obrazovne reforme te da će ih Ministarstvo u tomu podupirati i pomagati, jer bez njih reforma jednostavno ne može uspjeti. Podsjetila je kako je temelj za nagrađivanje bio Pravilnik o nagrađivanju, uz Pravilnik o napredovanju koji je promijenjen nakon pune 23 godine i gdje su dorađeni i osuvremenjeni kriteriji napredovanja. Kandidate za nagradu mogao je predlagati kolektiv ili su se mogli prijaviti sami.
Među nagrađenima je pulski učitelj geografije Ivan Gambiroža koji u OŠ Veruda radi više od šest godina, a trenutno je u statusu učitelja mentora. Doznajemo da je nagrađen na temelju aktivnosti koje je, uz redovne učiteljske obveze, odradio tijekom protekle nastavne godine, a koje pridonose unaprjeđenju obrazovnog sustava: mentorstva učeniku koji je sudjelovao na natjecanju na državnoj razini, izradi i dijeljenju digitalnih nastavnih materijala, mentoriranju na državnoj razini u virtualnoj učionici za učitelje i nastavnike geografije, zatim za suautorstvo udžbenika i radne bilježnice iz geografije za 5. i 6. razred, suautorstvo materijala iz geografije za učenike po posebnom odgojno-obrazovnom programu te vođenje i koordiniranje UNICEF-ovog projekta "Škole za Afriku" kao i sudjelovanje u eksperimentalnom programu Škole za život.
Ivan Gambiroža, OŠ Veruda
- Uručena nagrada služi mi kao povratna informacija o mom radu. Ona je, prije svega, potvrda kako se uloženo vrijeme i trud isplate, potvrda kako se cijeni kada se da više od zahtijevanog minimuma u radu. Nagrada je i motivacija za nastavak u istom smjeru, radu na sebi u profesionalnom smislu te još većoj posvećenosti u radu s djecom, veli nam ovaj učitelj. Navodi nam kako se u suvremenom školstvu fokus stavlja na učenika te bi se takvim modelom trebali svi i voditi.
- Mi smo tu za njih, ne oni za nas. Mi nastavnici trebali bismo biti moderatori koji znamo na koje načine pripremiti učenike za život, kako bi postali odgovorni članovi društva, a kao takvi, oni će znati iskoristiti vlastita znanja i vještine na ispravan način. No, ako ćemo govoriti općenito o statusu nastavnika u društvu mislim da bi ipak trebali biti malo cjenjeniji. Ponekad imam osjećaj kako su svi "stručnjaci za obrazovanje'' bez obzira na to što nisu upoznati s cjelokupnim obimom posla koji se u školstvu odrađuje. Naš posao nije samo nastava, a upravo su dodatne aktivnosti kojima se bavimo uvjetovale i mogućnost ove nagrade, smatra Gambiroža.
Ipak, priznaje nam kako i sam ponekad ima osjećaj da je motivacija učenika borba s vjetrenjačama. Oni, veli nam, danas sve hoće ''odmah i sad'' i tim se trendovima donekle treba i prilagoditi.
- Dobar predavač u današnjem školstvu je onaj tko i za najmanje zanimljive sadržaje može naći način da privuče pozornost učenika, a ako je svakom temom potakao barem jednog učenika u razredu na razmišljanje uspio je u svome cilju, smatra Gambiroža zaključujući da su ono najljepše u njegovu poslu upravo učenici i trenutci provedeni s njima.
- U trenutku kad zvono da znak za početak sata i nakon što se zatvore vrata učionice tu prestaje postojati bilo što drugo osim naših zajedničkih druženja i geografskog putovanja na različite koordinate naše planete. Ponekad kroz smijeh, ponekad kroz suze, no na kraju svi uvijek ostvare neke svoje ciljeve, a onda kad ih sretnem nakon par godina vidim da su uglavnom odrasle i kompletne osobe pred kojima je još veliki dio života za vlastito istraživanje i upoznavanje svijeta, navodi ovaj učitelj dodajući da bi školstvo, kako bi napredovalo, trebalo smanjiti količinu administracije, a potrošeno vrijeme i energija tada bi se mogli uložiti na rad s darovitim učenicima.
Igor Jovanović, OŠ Veli Vrh
Nagradu je dobio još jedan pulski učitelj - Igor Jovanović koji od 2004. godine radi u OŠ Veli Vrh gdje predaje povijest. Ona mu je, veli, poticaj za daljnji rad.
- U hrvatskim osnovnim i srednjim školama povijest trenutno predaje oko 1.500 učitelja i nastavnika povijesti, a nagradu je dobilo nas šest. Poznajem jako puno kvalitetnih učitelja i nastavnika koji vrlo profesionalno i jako dobro rade svoj posao, a nisu dobili nagradu. Naravno da mi je drago što sam nagrađen jer je to svojevrsno priznanje za moj minuli rad. Ja sam dobio nagradu ove godine, druge godine će netko drugi, ali najveća mi je nagrada kada me pozdrave bivši učenici i kada kažu da sam ih nečemu naučio, a nije uvijek vezano uz povijest, veli Jovanović.
I on smatra da su upravo učitelji i nastavnici savjest ovog društva.
- Kada se prisjećate djetinjstva, gotovo uvijek govorite o školi i svojim učiteljima, kako dobrim, tako i lošim. Današnje je vrijeme krize morala i izvrnutih vrijednosti. Tu je uloga učitelja važna i tu treba usmjeriti pozornost. Nažalost, to teško ide zbog slabog socijalnog statusa učitelja, ali i krivih moralnih vrijednosti koje imamo danas. Dobar predavač je onaj koji kod učenika razvija kritičko mišljenje i koji ga uči da se bori za svoja prava, smatra ovaj učitelj dodajući da poučavanje ne smatra svojim poslom već pozivom. Ipak i on zamjera društvu što dopušta da se danas svatko petlja u njihov posao i komentira njihov rad, od učenika do roditelja.
- Svatko je danas postao stručnjak za sve i u sve se razumije. Naravno da i među učiteljima postoje oni koji baš i nisu odgovorni prema svom poslu, ali i dalje rade i to je loše u našem poslu. Dobro je što se svaki dan imamo priliku družiti s mladim ljudima od kojih možemo i sami puno naučiti. Da parafraziram: "Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba", a ja sam cijeli svoj život u školi, zaključuje naš sugovornik.
Irena Kiss, Škola za turizam
Dr. sc. Irena Kiss, profesorica savjetnica koja predaje u Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu nagrađena je za mentorstvo učenicima, održana predavanja na međužupanijskoj i međunarodnoj raznim, objavu članak i dijeljenje primjera dobre prakse. Kiss u području obrazovanja radi dvadeset godina i zahvaljujući angažmanima na više edukativnih razina ima, kako veli, mogućnost uvida u stanje na više područja.
- Riječ je o pozivu koji za sobom povlači veliku odgovornost i postaje sve veći izazov, ali iza koga stoji i privilegija sudjelovanja u nečijem odrastanju. On u konačnici pruža teško opisivu, nemjerljivu satisfakciju, veli nam opisujući svoj posao. Napominje da joj je priznanje Ministarstva znanosti i obrazovanja pozitivan motivacijski impuls, s tim kako smatra da ga je zaslužio znatno veći broj kolega, koji se brinu da se mladi ljudi koji nam pružaju svoje povjerenje osjećaju sigurno i sretno.
- Radimo s iznimno dragocjenim dijelom stanovništva, a oni nam unatoč svojoj mladosti i krhkosti daju snagu za prevladavanje poteškoća. Želimo li ih i dalje uspješno pratiti i poticati ne preostaje nam drugo nego stalno raditi na sebi, educirajući i um i srce, veli ova profesorica.
Danijela Panić, Medicinska škola
Jedna od 510 nagrađenih odgojno-obrazovnih djelatnika je i nastavnica pulske Medicinske škole Danijela Panić. Ova nastavnica mentorica medicinske grupe predmeta u smjeru fizioterapeutski tehničar u ovoj školi radi puni 12 godina i ova joj je nagrada, kako nam veli, veliki poticaj ali i dokaz da radi dobro i da je na pravome putu. Navodi nam da su se na natječaju najviše gledali trud i ekstra zalaganje u, ali i van, školskih učionica.
- U školama možeš raditi čuda i ne moraš raditi ništa i plaća ti se zapravo ne razlikuje. Stoga je ovo hvalevrijedna gesta ministarstva obrazovanja koje je, prvi puta, odlučilo nagraditi upravo odgojno-obrazovne djelatnike na kojima sve počiva. Jer sustav to smo mi sami; škola nije moderna zgrada ili puno opreme, razliku čine upravo ljudi koji u svojim školama mogu stvarati čuda, veli nam Panić.
Pojašnjava nam kako je nagrađena za brojne projekte koje vodi, od projekta "Pokretom do zdravlja" do europskih projekata u sklopu kojih s kolegicom vodi mlade medicinare na stručnu praksu u Irsku, ali i rada na portalu škole te promidžbe struke.
Upitana koja joj je želja ostala u profesionalnom smislu veli kako je to sigurno ona da škola napokon dobije svoju zgradu, jer Medicinska škola već punih deset godina djeluje na dvije lokacije, i na obje su podstanari.
Mirhada Šehić, Medicinska škola
Iz iste je škole nagrađena i Mirhada Šehić, magistra fizioterapije koja u ovoj školi radi kao strukovni nastavnik medicinske grupe predmeta. Nagrađena je radi unaprjeđenja rada škole, suautorstva priručnika na talijanskom jeziku, kao voditeljica tri europska projekta u strukovnom obrazovanju te objave stručnih članaka. Nagrada joj, veli nam, predstavlja dodatnu motivaciju za daljnji rad posebice jer se dodatni rad do sada isključivo bazirao na entuzijazmu pojedinca.
- Dobar predavač po meni je osoba koja ima umijeće svoje bogato iskustvo prenijeti učenicima na kreativan, zanimljiv način. Moći učenike motivirati da svoje učenje baziraju na usvajanju novih znanja kroz istraživanja, terensku, praktičnu nastavu baziranu usvojenim nastavnim sadržajima dok je dobra škola definitivno ona koja prepoznaje vrline i talente svojih učenika. Nadograđuje ih te učenicima pruža potporu u njihovom razvoju, smatra naša sugovornica.
- Barem jedan dobiven osmijeh od učenika nama nastavnicima daje motivaciju da radimo svoj posao još bolje. Naravno da ima stvari koje je potrebno mijenjati, a što je zadnje vrijeme kroz medije dobro vidljivo, veli Šehić.
Dragan Radovanović, Industrijsko - obrtnička
Nagrađeni Dragan Radovanović redovan je profesor u Industrijsko-obrtničkoj školi Pula. Ovaj, diplomirani inženjer elektrotehnike, već više od 25 godina predaje strukovne predmete iz svoga područja, dijelom vodi praktičnu nastavu, a radi i kao voditelj obrazovanja odraslih u školi. No, kako veli, nije nagrađen samo za svoj rad u učionici, već izvan nje. On je, naime, bio član radne skupine za novi sustav strukovnih natjecanja, a od 2006. godine do sada vodio je, ili bio dijelom, više od desetak europskih projekata za što je potrebno jako puno dodatnog rada uz redovan posao, ali i rada na sebi.
- Za provođenje europskih projekata, u sklopu kojih su naši učenici bili u Njemačkoj, Španjolskoj i ugostili smo učenike i kolega iz cijeloga svijeta, potrebno je dobro poznavat engleski, raditi na računalu, poznavati tehnologiju provođenja europskih projekata iza kojih su brda i brda papira i administracije, veli nam ovaj profesor zadovoljan što se ovaj, ekstra rad prvi put ipak nagradio.
- U radu u učionici manje-više smo svi isti i teško je puno napredovati, ali rad izvan učionice donosi brojne izazove i drago mi je da će ove nagrade možda potaknuti i druge da se u njima iskušaju, veli Radovanović.
Ingrid Sau, ravnateljica
-Veseli me da se napokon mogu nagraditi svi djelatnici koji rade van okvira nastave, tako da svatko tko zadovoljava uvjete ima pravo na prijavu, izjavila je ravnateljica Ingrid Sau, ravnateljica SŠ "Zvane Črnja" iz Rovinja koja je nagrađena za sudjelovanje u radnoj skupini za stručne suradnike i ravnatelje za provođenje cjelovite kurikularne reforme kao i za sudjelovanje i doprinos realizaciji projekta na međunarodnoj razini - tehnička pomoć Ministarstvu znanosti i obrazovanja u provedbi cjelovite kurikularne reforme; vođenje i koordiniranje odnosno sudjelovanje u Eksperimentalnom programu Škola za život; projekt unapređenje kvalitete učenja i poučavanja STEM predmeta u prvim razredima kroz grupni rad zajedno s Drugom gimnazijom Varaždin; predavanja, radionice i edukacije na državnoj, međužupanijskoj i županijskoj razini.
-Iznimno mi je drago na dobivenoj nagradi, no prvo bih se zahvalila nastavnicima moje škole što su hrabro krenuli u eksperimentalni program jer da nije bilo njih, ne bih ni ja bila nagrađivana. To je zapravo rad svih nas, ne samo moj rad.
Robert Gortan, Pazin
Među 11 istarskih profesora i učitelja nedavno nagrađenih njih tri su iz Pazina.
- Uvjeti su bili redovito stručno usavršavanje, predavanja na skupovima, održavanje radionica, natjecanja, novi digitalni materijali, online edukacije, seminari, organizacija skupova, rad na unapređenju škole i slično, dosta novih kriterija su uvrstili, kaže profesor matematike Robert Gortan iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile napominjući da bi nagradu dobilo zasigurno više profesora da su se pravodobno prijavili.
- Od kad sam počeo raditi u školi govorim da je škola moj poziv, a ne posao. Stvarno volim doći na posao. Naravno da ponekad bude naporno, primjerice kada bez pauze imaš sedam sati za redom. No, odnosi u našoj školi su jako dobri i među nastavnicima i između nastavnika i učenika, stručnih službi, ravnateljice, kaže Gortan dodajući da već desetak godina zajedno s profesoricom Vujasin Ilić dosta rade na popularizaciji matematike.
- Prošle godine 240 učenika škole je sudjelovalo na natjecanjima iz matematike, a to je trećina škole, kaže Gortan koji je predsjednik Matematičkog društva "Istra" putem kojeg, pored redovnih natjecanja ministarstva, uključuju razne aktivnosti i natjecanja. Želja im je u "svijet matematike" uključiti što veći broj učenika. "U današnje vrijeme usmjeravanje na STEM područje donosi siguran posao", ističe Gortan. "Što se tiče nastave klasična ploča, spužva i kreda moraju ostati, naravno, s uvođenjem noviteta poput digitalnih materijala i alata", odgovara Gortan na pitanje daje li prednost tradicionalnijim načinima poučavanja ili modernim tehnologijama.
Vesna Vujasin Ilić, Pazin
- Kroz digitalne materijale pokušavamo uključiti učenike u interaktivni rad preko računala, tableta ili mobitela, ali u jednoj pristojnoj, optimalnoj mjeri, a ne da to preuzme cijeli nastavni proces, kaže profesorica matematike i informatike Vesna Vujasin Ilić dodajući da su za to oboje educirali putem učiteljskih edukacija Loomen.
Lani su Vujasin Ilić i Gortan, uz još četvero profesora, objavili udžbenik iz matematike za prvi razred srednje škole.
- To nam je dalo jedan novi pogled na čitavu nastavu, kaže Vujasin Ilić, a Gortan dodaje da pripremaju novi udžbenik za drugi razred srednje škole.
- Udžbenik smo pisali na način da učenici mogu raditi po njemu, da učenik koji je izostao s nastave može po njemu uloviti gradivo, da si po njemu učenik sam sebi može odgovoriti na određena pitanja, kaže profesor Gortan dodajući da su htjeli napraviti suprotno od nekadašnjih udžbenika koje ponekad ni profesori nisu mogli pratiti. Udžbenike sada odabiru škole na razdoblje od četiri godine.
- Uz sve to puno radimo na novim načinima vrednovanja koji su krenuli sa "Školom za život". Spremamo mnogo novih materijala i učimo učenike na koji način treba učiti matematiku, kaže profesorica Vujasin Ilić.
Dodaje da se nastava znatno promijenila u odnosu na vrijeme kada je prije 30 godina počela raditi. S obzirom da učenici više ne zadržavaju dugo pažnju sve je manje frontalne nastave i linearnog načina, a učiteljski autoritet je ustupio mjesto vodstvu odnosno suradnji.
- Bez obzira što se matematika gleda ili se gledala kao bauk, ustvari dosta učenika voli matematiku i jako se velik postotak kasnije usmjerava baš prema smjerovima u kojima je važna matematika, tvrdi Vujasin Ilić.
Kristina Mijandrušić Ladavac, Karojba
- Pravilnik za nagrađivanje učitelja je koncentriran na dodatni rad izvan nastave, pa kad sam pregledala kriterije spontano mi je došla misao da sve to radim, kaže Kristina Mijandrušić Ladavac učiteljica engleskog jezika iz pazinske Osnovne škole Vladimira Nazora (područna škola Karojba). Primjerice, sudjelovala je u projektima kao što su Mrežne edukacije, eTwinning i Erasmus, uređuje web stranice škole, a i ove je godine bila mentorica Niki Rusijan, učenici sedmog razreda koja je dobila godišnju nagrade "Luka Ritz" za promicanje tolerancije i škole bez nasilja.
- Neki kažu "a što je s onima koji svakodnevno rade redovnu nastavu pa nemaju vremena za ovo drugo. Ispalo bi da mi nismo dobro vodili redovnu nastavu, da je nastava patila, a nije tako nego smo si zapravo uz nastavu nakalemili još obaveza, jer smo htjeli ili mogli, kaže Mijandrušić Ladavac.
- Dobra strana "Škole za život" koja bi se postupno kroz godine trebala razviti je da se djeci daje šansa da budu svjesno odgovorni za svoje učenje. A to zapravo cijelo vrijeme i sama pokušavam napraviti s mojim učenicima, kaže učiteljica Mijandrušić Ladavac.
- Nagrađivanje angažiranijih učitelja je u redu, jer je to naša druga smjena. No, kad sam na listi prepoznala ljude za koje znam da rade puno više od mene to me dodatno motiviralo. Shvatila sam da moram još bolje i više, odgovorila je Mijandrušić Ladavac na naše pitanje što misli o nagrađivanju učitelja. "Također smatram da je šteta da se promocija školskih mentora i savjetnika, što je po meni viša razina, a održana je dan ranije od naše promocije, nije medijski adekvatno popratila", poručila je učiteljica Mijandrušić Ladavac.
Boris Pein, Gimnazija Pula
Profesor matematike u Gimnaziji Pula radi 2 i pol godine. Prije toga bio je nastavnik matematike u osnovnoj školi i asistent na fakultetu.
- Nagrađen sam za provođenje aktivnosti u Klubu ljubitelja matematike koji smo kolegice i ja osnovali kako bismo popularizirali matematiku i aktivirali učenike zainteresirane za matematiku, što je prepoznato kao rad na unaprjeđenju rada škole. U svom radu često koristim program dinamičke geometrije, Geogebru, u kojoj izrađujem interaktivne materijale za učenike. Nagrađen sam za rad na izradi digitalnih materijala za izdavača udžbenika, dijeljenje primjera dobre prakse te održanu radionicu Geogebre na državnom kongresu nastavnika matematike. Nagrada za mene znači da je netko iz Ministarstva prepoznao moj rad kao nešto kvalitetno i vrijedno. Nastavnici su ti koji nose sustav obrazovanja na svojim ramenima i smatram da bi struka trebala imati ugled i status u skladu s odgovornosti i važnosti koje ima za društvo. Nastavnici često osjete da se njihov glas i stručno mišljenje ne čuje niti uvažava, što na njih djeluje destimulirajuće. Kod donošenja odluka koje se tiču obrazovanja, prvo bi se trebalo pitati nastavnike za prijedloge i mišljenja, a to često nije tako, kaže Pein i nastavlja. Biti dobar predavač za mene znači najprije dobro poznavati, ali i voljeti svoju struku i predmet, imati strast za prenošenje te ljubavi na učenike, ali i uspostaviti stimulativno okruženje u kojem će oni shvatiti da uz trud i rad mogu postići dobre rezultate. Najljepši trenuci mog posla zasigurno su u učionici, u interakciji s učenicima. Vidjeti AHA trenutak u očima učenika ili zadovoljstvo uspjehom koji su postigli svojim zalaganjem. Smatram da je u sadašnjem sustavu prevelik naglasak na ocjenama, bitna je ocjena, a ne kako se do nje došlo, što stvara veliki pritisak na učenike i nastavnike. Nevjerojatno je da učenik s odličnim ocjenama iz prirodoslovnih predmeta i državnim natjecanjem iz informatike ne može upisati prirodoslovno-matematičku gimnaziju zbog, recimo, četvorke iz povijesti. Također smatram da bi se u sustavu trebalo poraditi na izbornosti i učenicima dati više mogućnosti usmjeravanja u skladu s njihovim interesima i mogućnostima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
