VRŽITE MI ŽELIZNI KRIŽ: Povijest nije knjiga logaritamskih tablica - povijest su ljudi i njihove sudbine

(D. MEMEDOVIĆ)

Postavom izložbe "Vržite mi želizni križ", iznimnim foto materijalom, audio-video zapisom, pisanom građom te predmetima koji materijalno svjedoče o periodu Velikoga rata, željelo se otrgnuti od zaborava sjećanje na sve mještane općine Medulin i Istrane čije su osobne i obiteljske životne priče ratna zbivanja prije stotinu godina

U prostoru Multimedijalnog centra Općine Medulin u utorak navečer svečano je zatvorena izložba "Vržite mi želizni križ", koju je ova Općina upriličila da bi se zahvalila svima koji su na bilo koji način pomogli i omogućili da se projekt izložbe realizira. Izložba je otvorena posljednjeg dana rujna i, premda je glavna turistička sezona već bila gotova, imala je jako puno posjetitelja u mjesec i pol dana trajanja, kako individualnih, tako i skupnih, prije svega školaraca.

Predavanja o Prvom svjetskom ratu

Osim školaraca iz OŠ Medulin, pod vodstvom profesora povijesti Davida Orlovića koji je važan suradnik ovoga projekta, dolazili su i drugi školarci obići ovaj hvalevrijedan postav. Na samome zatvaranju, predavanja o Prvom svjetskom ratu održali su autor izložbe Andrej Bader, mag. hist., te David Orlović, mag. hist.

Postavom izložbe "Vržite mi želizni križ", iznimnim foto materijalom, audio-video zapisom, pisanom građom, te predmetima koji materijalno svjedoče o periodu Velikoga rata, željelo se otrgnuti od zaborava sjećanje na sve mještane Općine Medulin i Istrane čije su osobne i obiteljske životne priče ratna zbivanja prije stotinu godina zauvijek zaustavila ili pak promijenila i odredila.

Predstavljanjem fragmenata života Premanturaca, Banjolaca, Pomeraca, Vinkuranaca i Medulinaca, koji su u ratu sudjelovali kao vojnici na bojištima i u zarobljeništvu, ili su pak kao civilni evakuirci odvedeni od svojih domova te teške ratne godine proveli u logorima Austrije, Češke i Mađarske, izložba je predstavila važne povijesne činjenice, velika povijesna zbivanja kroz sudbine malih ljudi.

Izložba se također dotaknula i života naših ljudi te pripadnika Austrougarske vojske u našim naseljima, kraja rata te početaka, odnosno nastavka života na području Medulina neposredno po njegovom završetku.

Kako je na zatvaranju izložbe rekao donačelnik Medulina Damir Demarin, brojni su Medulinci i ne samo oni, doprinijeli realizaciji ove izložbe, a zatvaranjem ove izložbe zaključuje se i višegodišnji projekt, kazao je uz riječi zahvale Andreju Baderu za sav trud i rad.

David Orlović imao je izlaganje naslovljeno "Atlas zarobljenika u Rusiji" ističući da se za tu temu zainteresirao prije nekoliko godina, kada je počeo raditi u medulinskoj školi.

- Ovim predavanjem ću na neki način spojiti povijest i zemljopis, prikazavši put mobiliziranih Istrana te kako su se linije pomicale, kazao je iznoseći brojne povijesne činjenice te detalje istraživanja vezano uz sudbine malih, običnih ljudi, govoreći o nekim pojedinostima sudbina do kojih je uspio doći. Kazao je da se na Slavene nerijetko gledalo kao na saveznike, dok se druge zarobljenike željelo kažnjavati, a iznio je i nekoliko podataka vezano uz dopisivanje iz logora u logor na primjeru Antonia Demarina koji je poslao dopisnicu supruzi Pasqui, iz jednog logora u drugi.

Skulptura Spomenik egzodusu

Andrej Bader također se u svome predavanju osvrnuo na zanimljive činjenice, plod višegodišnjeg istraživanja, kao i uvijek kroz multidisciplinarni znanstveni pristup.

Govoreći o ovome projektu, Andrej Bader istaknuo je da "povijest može u sebi nositi nostalgiju, sjetu, radost, tugu, užas i bilo koju drugu emociju. Nešto se u nama sudara i bude se osjećaji, nešto se događa pri tim suočenjima, nešto se rađa, a misao na ono zauvijek prošlo… prisutno je u strogom kamenu, požutjelom papiru ili staroj fotografiji i već samim time odnosi prevagu. Povijest nije knjiga logaritamskih tablica. Povijest su ljudi. I njihove sudbine. Zato se na putovanje u prošlost mogu okuražiti samo hrabri koji se ne boje osjećati, zadrhtati, pustiti suzu."

Općina Medulin je 2015. godine postavila skulpturu "Spomenik egzodusu 1915.-1918.", u šumici Libora, na granici između Medulina i Ližnjana. Djelo kipara Šime Vidulina trajni je spomen posvećen mještanima dviju najjužnijih istarskih općina i svim prisilno preseljenim Istranima, njih više od 60 tisuća, odvedenih za Velikoga rata u Austriju i seoske krajeve Češke, Moravske i Mađarske.

Uz autora Andreja Badera koji je i autorom postava, za tehnički postav zaslužan je Nenad Cukon iz udruge Airsoft klub Mutila Medulin. (Vanesa BEGIĆ)