Vrijedan postav u obnovljenoj zgradi bit će moguće vidjeti 2020. godine

Tijekom ovotjednog posjeta ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek Istri, istaknuto je, između ostalog, kako je obnova Arheološkog muzeja Istre najveća investicija u Puli i Istri, za koju će se u naredne tri godine osigurati deset milijuna kuna, što je najveća pojedinačna investicija Ministarstva. I doista, zgrada Arheološkog muzeja Istre u cijelosti se obnavlja. Rekonstrukcija je započela u ožujku lani, ukupne vrijednosti 80 milijuna kuna, a trebala bi biti gotova i zgrada otvorena posjetiteljima već u prvoj polovici 2020. godine.

Crno-bijeli mozaici

Tijekom obilaska zgrade od voditelja gradilišta Branimira Brizara iz tvrtke ING-Grad d.o.o. iz Zagreba, saznali smo tako da su radovi krenuli od podruma, gdje su odrađena i ozbiljna arheološka istraživanja, preko dva kata pri čemu je u cijelosti srušena međukatna konstrukcija, izgrađena nova, novo stepenište i predviđeno mjesto za ugradnju lifta, pa sve do krova koji nije diran jer je u cijelosti obnovljen 2014.-15. godine. Sada se pak radovi "vraćaju" od krova do podruma pri čemu se žbukaju zidovi, postavljaju podne ploče i zapravo se građevinski radovi unutar zgrade AMI-ja privode kraju. Potom kreću obrtnički radovi, glazure i postavljanje nove vanjske stolarije. To bi ujedno bio završetak prve od dvije faze radova.

U drugoj fazi, kreću dvije nove dogradnje na stražnjoj strani zgrade muzeja, dijelu koji gleda prema Malom rimskom kazalištu, za što se sada čeka odluka konzervatora. No, istovremeno s unutarnjim uređenjem, arheolozi izvan zgrade odrađuju svoj dio posla, u dijelu koji graniči s Malim rimskim kazalištem, a arheološka istraživanja vodi Silvana Petešić. I dok su u samom podrumu zgrade pretpostavljali, i našli, ono što su očekivali jer su već ranija istraživanja pokazala nalazišta iz doba Histra, područje prema Malom rimskom kazalištu otvaralo se samo od sebe.

- U stražnjem dijelu zgrade nije bilo potrebe možda za tolikim kopanjem, ali područje nam se samo otvaralo. Mi smo samo pratili pozicije. Dosad smo tako otkopali dva zida, u dužini od gotovo 40-ak metara, koji su najvjerojatnije zidovi kazališta koje datira iz I. stoljeća te ostatke velike antičke urbane vile, odnosno rimske vile, rekao nam je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, dok Petešić dodaje da su, osim otkrivanja njenih prostorija (za sada osam na donjoj etaži i tri na gornjoj) u samim prostorijama pronađeni i crno-bijeli mozaici, ostaci zidnih fresaka te drugi sitni nalazi: ulomci amfora, terre sigilate, uljanica, stakla, školjkica, kockice mozaika, kosti….

- Pored vile smo našli i rimsku cestu očuvanu u dužini od 60 metara, koja je od Dvojnih vrata vodila prema Malom rimskom kazalištu, a čiji se dio nalazi ispod obližnjeg zida, istaknula je nadalje Petešić.

Nakon dovršetka ovih istraživanja, arheolozi će se prebaciti na prednji dio zgrade gdje će se također započeti iskopavanja (i gdje također očekuju naći depozit amfora), a o samoj budućoj valorizaciji svih ovih nalazišta za sada se još razmišlja.

- Upravo planiramo buduće uređenje okoliša zgrade, ali nismo imali u planu ovakva nalazišta pa u tom novom svjetlu moramo se sastati u Ministarstvu kulture zajedno s konzervatorima i vidjeti što i na koji način od ovoga prezentirati u jednoj skoroj budućnosti. Možda uredimo taj prostor između otkopanih zidova nekadašnjeg kazališta za neku buduću prezentaciju, a moramo razmisliti i kako, u svijetlu novih nalazišta, spojiti muzej i Malo rimsko kazalište koje će imati mjesta za dvije tisuće ljudi, imat će šest prilaznih cesta do njega, a gledat će prema zgradi AMI-ja na kojoj će sa stražnje strane biti i veliki ekran za razne projekcije. Zgrada muzeja imat će tako dva pročelja od kojih će jedno gledati prema Cararinoj ulici, a drugo prema Malom rimskom kazalištu. Dakle, dobit ćemo jedan vrijedan prostor na samom Kaštelu koji će itekako biti atraktivan. S obzirom da će to uređenje doći na red tek za dvije godine, za sada ćemo sve zaštititi i zatrpati, rekao nam je nadalje Komšo.

Dogradnja zgrade

U samoj zgradi saznajemo da će podrumski dio u budućnosti biti iskorišten u dijelu za strojarnicu i depo arheološkog materijala, a s druge strane za caffe bar od 60-ak kvadrata koji će imati izlaz na prelijepu terasu ispred zgrade muzeja. Na prvom katu u novim dograđenim dijelovima (aneksu zgrade) trebao bi biti prostor za edukacijske radionice, rad s djecom, a u drugoj dogradnji - aneksu, bit će polivalentni prostor za izložbe, predavanja, dječje rođendane… U nastavku će pak biti knjižnica i laboratoriji, dok će na drugom katu biti i prostor za dokumentaciju, a na tavanu uredi. U nadograđenim aneksima na drugom katu bit će dvije terase s pogledom na Malo rimsko kazalište. U cijeloj zgradi bit će i 1.300 kvadrata izložbenog prostora.

Oko same zgrade protezat će se šetnica, koja će se dijelom urediti i po gradskim zidinama. Pritom će se osvijetliti i vani postaviti izložbeni lapidarij, od biljaka ostati će tri velika cedra koja su stara preko sto godina, a ostalo će se dogovarati s Gradom.

- Moram istaknuti da se sve radi u roku i da smo jako zadovoljni suradnjom s izvođačima, jer zajednički rješavamo sve izazove koji se otvaraju pred nama. Naravno da je tu neizostavna i suradnja s konzervatorima s kojima smo povezani još od faze pripreme projekta, istaknuo je ravnatelj te zaključio da će otvaranjem zgrade i njenim suvremenim načinom prezentacije postava cilj biti povećati brojku od 10 tisuća posjetitelja, koliko je AMI godišnje bilježio prije zatvaranja i obnove. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)