OPG SERGO RADOVAN
VOĆNA KRALJICA LJETA RASTE U DOLENJOJ VASI NA DVJESTO SEDAMDESET METARA NADMORSKE VISINE: U podnožju Učke uspijevaju sočne breskve
Studentica Dora Sergo uključena u obiteljski OPG
Obitelj Sergo, danas jedan od većih proizvođača bresaka u središnjoj Istri, u voćarstvo se upustila 2004. godine. Želja je bila pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju i iskoristiti neobrađene poljoprivredne površine. Kada su započeli sa sadnjom bresaka u nekoć izrazito stočarskom kraju, dosta ih je u susjedstvu bilo skeptičnih. No već ih je prvi urod razuvjerio
Na dvjesto i sedamdesetak metara nadmorske visine, u podnožju Ćićarije i Učke naići na tako intenzivnu proizvodnju bresaka kakvom se u breskviku od oko 950 stabala na 1,6 hektara površine bavi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sergo Radovan, doista je iznenađujuće. Čak će i viši stručni savjetnik za voćarstvo u Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi Zdravko Miholić na pitanje nije li voćarska proizvodnja pomalo netipična za ovakve lokacije odgovoriti potvrdno, no potom odmah dodati. - Možda je netipično kada bi gledali širi teren, ali ima mikro lokacija poput ove kod Dolenje Vasi na području Općine Lupoglav koje su zaklonjene od vjetra i gdje čak i masline uspijevaju, reći će Miholić.
Najveći proizvođač
Obitelj Sergo, danas jedan od većih proizvođača bresaka u središnjoj Istri, u voćarstvo se upustila 2004. godine. Želja im je bila pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju i iskoristiti neobrađene poljoprivredne površine. Razmišljali su o jabukama no konačni odabir pao je na breskve.
- Kontaktirali smo poljoprivrednog savjetnika i ispostavilo se da lokacija odgovara za nasade bresaka. Teren je blago nagnut prema jugu, zaštićen od vjetra i općenito na jednoj dobroj poziciji do koje dolazi zrak iz Plomina tako da nikada nismo imali problema s mrazom, kaže Radovan Sergo.
No počeci nisu bili obećavajući, prisjeća se ovaj poljoprivrednik iz Dolenje Vasi. - Kod prvog nasada najprije su nam napravili krivu analiza tla, potom i izmiješali sadnice. Naručio sam rane sorte, a dostavili su nektarine, ali bili smo uporni, nismo odustali, kaže Radovan. Kada su započeli sa sadnjom bresaka u nekoć izrazito stočarskom kraju, dosta ih je u susjedstvu bilo skeptičnih. No već ih je prvi urod razuvjerio.
Obitelj Sergo prije četiri godine posadila je nove nasade bresaka različitih sorti i nastojala izbjeći greške koje su se pojavile kod početnog nasada. Lani je Radovan posadio i sadnice plosnate breskve. Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu koja potječe iz Kine, a u puni rod dolazi u petoj ili šestoj godini nakon sadnje tako da u Dolenjoj Vasi tek očekuju puni rod.
Štand u Opatiji
Vrijeme dozrijevanja breskve ovisi o sorti i kreće se od proljeća do kraja ljeta. Ukusna je i bogata vitaminima i antioksidantima pa je neki nazivaju i voćnom kraljicom ljeta. - Breskve dozrijevaju od 15. lipnja do 10. kolovoza tako da imamo pokrivenu cjelu sezonu, gotovo dva mjeseca. Svaka sorta dozrijeva u razdoblju od nekih desetak dana. Prakticiramo prodaju na kućnom pragu, breskve dostavljamo i na adresu kupaca i prodajemo na štandu u Opatiji, a potražnja za domaćim svježim breskvama je nevjerojatna. Svježa breskva kod kupaca može biti već nekoliko sati nakon berbe. Čim se sortira, ide u prodaju. Kod breskve i trešnje najveći je problem ako se beru zelene. Nemaju vitamina, niti šećera. Trebaju biti optimalno zrele, kaže Radovan.
Breskvik je zatravljen, a ispod samih voćaka s frezom se bočno uništava korov. Kod tretiranja bresaka najranija je zaštita zimska zaštita protiv kovrčavosti lišća, obično bakrenim sredstvima, a kada krene vegetacija prate se štetnici koji su najčešći kao što su breskvin moljac i breskvin savijač, štetnici ploda. Postavi se feromonske lovke i tek kada se uhvati određeni broj leptira ide se u zaštitu tako da se voćka što manje tretira.
- Prethodnih godina bilo je problema sa štetama od divljih svinja ove godine ih nema, a i ptice rade manje šteta nego inače jer ima puno kiše. Strašno je koliko su štetu znale napraviti prethodnih godina. Tražio sam ponudu za postavljenje mreže kao zaštitu od tuče i ptica međutim riječ je o investiciji od preko 20 tisuća eura i upitno je kada bi se vratila. Kao zaštitu od ptica koristim zvučni rastjerivač ptica koji imitira zvukove ptica grabljivica, ali malo ih se prestraši. I to traje svega dva, tri dana dok se ne naviknu, kaže nam Sergo.
S obzirom da nemaju vodu iz vodoopskrbnog sustava, na plantaži bresaka iskopali su dva bazena za kišnicu i breskve navodnjavaju pomoću pumpe, sistemom kap na kap. Kada nije izrazito sušno ljeto u pravilu su to dovoljne količine vode no prije dvije godine tijekom sušnog ljeta vodu su morali voziti cisternom samo da održe nasade. Voda je posebno potrebna tijekom kasnog proljeća i ljeta jer u to vrijeme intenzivno rastu mladice, plodovi. Očekuje li se visoki prinosi, svakako je potrebno navodnjavanje nasada. Ove godine svako malo pa padne kiša pa problema s navodnjavanjem nemaju, ali su se zato u Dolenjoj Vasi pribojavali da će zbog kišnog razdoblja biti više biljnih bolesti koje su ih međutim za sada zaobišle.
Kupci se vraćaju
U OPG Radovana Serga kažu da s breskvama ima dosta posla. Radovan radi u smjenama i svaki slobodan trenutak provodi u breskviku. Pomaže mu i obitelj, posebno kćerka Dora, studentica. Upravo je završila drugu godinu riječkog Veleučilišta, Poljoprivrednog odjela u Poreču. Vješto upravlja traktorom, zadužena je za berbu, sortiranje i prodaju bresaka.
- Breskve već godinama prodajem na tržnici u Opatiji. Kupci odlično reagiraju, zadovoljni su svježim domaćim breskvama. Kada jednom dođu ponovo se vraćaju. Stranci također cijene domaći proizvod, znaju kupiti kilograma voća i potom se vratiti po nekoliko kašeta i ponijeti ih kući po završetku ljetovanja, zaključit će Dora Sergo.
Manje voća ove godine
U kontekstu aktualne voćarske sezone, viši stručni savjetnik za voćarstvo u Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi Zdravko Miholić ocijenit će da je općenito u Istri ove godine nešto smanjena proizvodnja voća, posebice stoga što je u nekim tipičnim voćarskim područjima poput Kaldira, bilo tuče. Hladno razdoblje početkom vegetacije ostavilo je također traga na proizvodnji kod nekih voćnih vrsta.
- Ne treba zaboraviti niti na pojavu nekih štetnika koji su u znatnoj mjeri pridonijeli manjoj prodaji pojedinih vrsta voćaka poput trešanja gdje je pojava octene mušica ploda (Drosophila suzukii) izazvala tržnu neupotrebljivost znatnog dijela uroda. Međutim pojedini proizvođači koje su te nedaće zaobišle, imaju dobru voćarsku godinu, uz malo više zaštite radi učestalih kiša. Iako je promjenjivo vrijeme s čestim oborinama različitog intenziteta stavilo pred voćare u Istri brojne izazove, oni su uspjeli proizvesti kvalitetno i zdravo voće, reći će Miholić. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
