Virna Višković Agušaj iz Labina, diplomirana inženjerka kemije, predsjednica je Uprave Holcima u Hrvatskoj, koji zapošljava tristotinjak radnika na deset lokacija u šest županija, u proizvodnji cementa, agregata, betona, specijalnih proizvoda i rješenja u građevini i poljoprivredi. Virna je i supruga i majka dvoje djece. Stariji sin je diplomirao prije nekoliko godina, radi i živi u Zagrebu, a mlađi je maturant u labinskoj gimnaziji i sprema se na studij u Zagreb. Suprug i ona nakon završenog studija i rada u Zagrebu, vratili su se u rodni Labin. Virna je diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a u Holcimu se zaposlila na određeno vrijeme, 1999. godine, za potrebe projekta standardizacije u održavanju.

- Nakon tog prvog projekta, moj daljnji put bio je obrazovanje za procesnog inženjera kojeg tvornica tada nije imala. Godinu dana bila sam asistent tehničkom direktoru, kako bih upoznala sve aspekte rada u tvornici, a zatim sam godinu dana radila u Holcimovoj tvornici cementa u SAD-u. Tamo sam sudjelovala u obuci operatera, u smjenama sam radila nekoliko mjeseci kao operater, a najveći dio vremena sam se obučavala za procesnog inženjera. Kad sam se vratila u Hrvatsku, od 2002. do 2006. radila sam kao procesni inženjer, potom kao šef proizvodnje i pet godina nakon toga, 2011. postala sam direktorica tvornice, da bih 2014. godine preuzela i ulogu direktorice novoosnovanog Centra za inovacije i projekte. U siječnju 2017. imenovana sam predsjednicom Uprave Holcima u Hrvatskoj, a istovremeno sam vodila inovacije i razvoj u klasteru pet zemalja srednje Europe.

- Kakav je danas položaj tvrtke na domaćem i inozemnom tržištu?

- U zadnjih 20-ak godina prošli smo različita razdoblja, od velike potražnje za cementom, zatim recesije zbog koje smo pet godina zaredom poslovali s gubitkom i onda od 2015. opet kreće rast potražnje na tržištu. Najizazovnije je, naravno, bilo razdoblje recesije, koje je u nama potaknulo kreativnost u potrazi za poslom i pronalaženju načina da budemo drugačiji od konkurencije. U tom smo razdoblju naše stručnjake okupili u Centar za inovacije i projekte, kroz koji smo kupcima ponudili uslugu optimizacije recepture za beton, počeli proizvoditi valjani i propusni beton te dobili akreditaciju za 15 metoda ispitivanja u našem Laboratoriju za beton i agregat. Bila je to potpuna promjena načina rada: sjediti i čekati nije bila opcija, već smo izabrali pristup da svakim novim korakom ponudimo dodanu vrijednost. Takav pristup donio nam je priliku da budemo dio prekrasnih projekata kao što su Zagrebačka obala u Rijeci, Slatkovodni akvarij u Karlovcu, hotel Park u Rovinju.

U prošle dvije godine krenuli smo i u neka nova ulaganja. Preuzeli smo poslovanje kamenoloma u Vranji, gdje za potrebe tunela Učka imamo odličan primjer kružnog gospodarenja resursima. Kamen koji je iskopan u tunelu u kamenolomu obrađujemo i kroz beton vraćamo u tunel. Osim toga, nakon osam godina pauze, upravo smo ponovno počeli proizvodnju u našoj tvornici betona u Lučkom, u predgrađu Zagreba, a u tijeku je i ulaganje u rekonstrukciju tvornice betona u Karlovcu. Što se tiče prodaje i tržišta, mi smo izuzetno lokalni proizvod, tako je bilo nekad, a tako je i sada. Beton se prodaje u prosječnom radijusu od oko 40 kilometara, većina agregata iz kamenoloma također, dok se cement prodaje na malo većoj udaljenosti, ali ipak samo oko 20 posto cementa izvozimo, a 80 posto prodajemo na hrvatskom tržištu.

- Što znači biti predsjednica uprave, na čelu firme s više od 300 zaposlenih, pretežno muškaraca? Kako funkcionirate?

- Kad sam prije 20-ak godina izašla iz mlina cementa, sva prašnjava, jedan kolega mi je rekao, ti se sigurno kao dijete nisi igrala s barbikama. A zapravo jesam, igrala sam se baš najviše s lutkama. I nisam zamišljala da ću raditi u tvornici cementa. Svih ovih godina od muškaraca u tvornici, a u Holcimu sam općenito jako puno toga naučila, baš nikad se nisam našla u neugodnoj situaciji zbog toga što sam žena. Upravo suprotno, dobivala sam podršku koja je potrebna ženama u industriji.

- Čim sam postala procesni inženjer, Holcim je imao tri jako važna projekta na kojima sam radila. Tada mi je najveći problem bio kako šefu reći da čekam dijete. Došla sam do njega u ured, počela govoriti, a od suza sam jedva završila. Šef je duboko udahnuo, dignuo se, pružio mi ruku i rekao: Čestitam! Takvi i brojni drugi trenuci naučili su me ponašanju i vrijednostima kojih se i danas držim. To nam pomaže da izdržimo i uspijemo. Danas u menadžment-timu Holcima u Hrvatskoj imamo četiri muškarca i tri žene, a od svih STEM stručnjaka 30 posto su žene. Mislim da kao tvrtka imamo razvijenu kulturu koja potiče raznovrsnost, većinu odluka donosimo timski i provodimo koordinirano, što mi omogućava da s timom iskusnih, odgovornih i motiviranih kolegica i kolega uspješno vodim tvrtku.

- Kakav je status žene u našem društvu, ima li dovoljno žena na čelu tvrtki, gradova, općina, u upravljačkim strukturama?

- Iz prakse vidimo da su žene u upravljačkim strukturama još uvijek u manjini. Zato je važno razgovarati o tome kako im olakšati i stvoriti uvjete da uspiju, među poslodavcima osvijestiti proces zapošljavanja, predrasude koje imamo, a kojih nismo svjesni. Zatim, njegovati razumijevanje, fleksibilnost, kolegijalnost, prilagodbu koja je ženama potrebna zbog različitih uloga koje imaju u životu. To nećete dobiti kroz politiku i načela neke tvrtke, to su kultura, vrijednosti i okruženje koje im ne postavlja barijere, već im omogućava uspjeh. Na kraju, ta će fleksibilnost donijeti bolje poslovne rezultate tvrtki ili lokalnoj samoupravi koja njeguje bilo koju raznolikost, ne nužno samo spolnu. Kod žena, pak, treba raditi na volji i samopouzdanju koje trebaju izgraditi jer češće nego muškarci imaju strah od neuspjeha. Kod toga je važno da smo jedne drugima pomoć, podrška, da razgovaramo o iskustvima. Primjer takve aktivnosti je, recimo, online razgovor "Žene u muškom biznisu" koji je Forum Saveza za rodnu ravnopravnost organizirao u povodu ovogodišnjeg Dana žena.

Isto tako, i jednako važno, trebamo razgovarati s našim sinovima i kćerima, objasniti im zašto je važno poticati raznolikost i kako jednog dana mogu biti podrška sebi i svojoj obitelji. Uz ovakvu vrstu posla i dvoje male djece nemoguće je osloniti se samo na vrtić i školu, pa smo suprug i ja doživotno zahvalni gospođi koja nam je godinama čuvala i odgajala oba sina i osjećamo se povezani s njom i njezinim suprugom više nego s rodbinom. Da bi svatko u obitelji bio zadovoljan i ostvario svoje potrebe, jako je važno razumijevanje životnog partnera. U mom slučaju, bez trajne podrške mog supruga, koji me sve ove godine potiče i gradi moje samopouzdanje, sasvim sigurno ne bih bila tu gdje jesam.

- Koliko imate slobodnog vremena i čime se tada bavite, što Vas zanima?

- Sve vrijeme ulažem u posao i u obitelj pa nemam vremena za neki hobi. Ili ako želite, mogu reći da mi je hobi istraživanje novih mogućnosti na poslu i poticanje mojih suradnika da rastu i ostvare poslovne ciljeve za koje su zaduženi. Obitelj mi je jako važna, zato volim kuhati i spremati obiteljske ručkove i večere. Od ostalih aktivnosti volim puno plivati i ljeti koristim svaki slobodan trenutak za odlazak na more, a zimi se, koliko mi slobodno vrijeme dozvoljava, bavim ručnim radom i gledam kriminalističke serije.

- Što za Vas znači okoliš i čisto okruženje, kako je bilo nekad, a kako je sada?

- Svaka gospodarska djelatnost ima svoj utjecaj na okoliš pa tako i proizvodnja cementa. Nekad je to bilo na puno nižoj razini, međutim, otkad je 1992. godine Holcim preuzeo tvornicu cementa i uložio u rekonstrukciju, svima je vidljiv velik napredak. Nakon toga kroz ulazak Hrvatske u EU, koja primjenjuje Direktivu o industrijskim emisijama, uložili smo u daljnje smanjenje emisija. Međutim, pitanje je ima li lokalna zajednica povjerenja u ono što radimo. Kao diplomirana inženjerka kemije znam da se kroz kontrolu svih ulaznih materijala mogu izračunati emisije koje ispuštamo u okoliš. Zbog toga i zbog opremljenosti našeg Laboratorija za kontrolu, sigurni smo da je naš utjecaj na okoliš uvijek manji od propisanih graničnih vrijednosti, što se vidi i kroz rezultate mjerenja emisija. I zato smo uvijek otvoreni i spremni za mjerenje našeg utjecaja na okoliš.

Tako smo 2006. godine dobrovoljno uložili 600.000 kuna u mjernu stanicu za mjerenje kvalitete zraka i predali je na upravljanje Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Rezultati mjerenja uvijek pokazuju da je zrak u Koromačnu prve kategorije. Kako bismo dalje izgradili povjerenje u naš rad, prije dvije godine dobrovoljno smo uložili oko milijun kuna i od finske tvrtke nabavili analizator za kontinuirano mjerenje žive. Osim toga, svi naši zaposlenici koji imaju službeno računalo, a to je otprilike polovica zaposlenika, imaju pristup programu u kojem se bilježe emisije, sve je transparentno. Podaci su također vidljivi i na našim web stranicama.

- Drugi dijelovi Istre ulagali su u turizam, Labinština u industriju. Stoga mnogi smatraju da je Labinština najonečišćeniji dio Istre, s Termoelektranom Plomin, Rockwoolom, Tvornicom vapna na Most Raši i vašom tvornicom u Koromačnu?

- Žao mi je kad čujem takve usporedbe i uvijek se sjetim Austrije. Austrija od turizma godišnje zaradi ugrubo tri puta više nego Hrvatska. Istovremeno, udio turizma u BDP-u Austrije je 2019. godine bio 7,5 posto, dok je kod nas u Hrvatskoj iznosio 19,6 posto. To nam govori da Austrija, iako puno više zarađuje od turizma od nas, ne ulaže samo u jedan gospodarski sektor, nego potiče raznovrstan razvoj gospodarstva i, što je još važnije, ponosni su na svoje obrtnike i proizvođače. Sada u epidemiji mogli smo osjetiti koliko je važno, ako jednom sektoru ide lošije, da neki drugi sektori mogu povući, mogu osigurati zaposlenost i prihode. Epidemija je pokazala i koliko je važno imati lokalnu proizvodnju, time dobivamo veću sigurnost lokalne opskrbe jer se smanjuje ovisnost o dobavnom lancu. Nadalje, regija u kojoj se nalazi jedna od Holcimovih tvornica cementa u Austriji je upravo vinska regija, uz rijeku Muru. Zamislite tvornicu cementa oko koje su brežuljci vinove loze i puno malih obiteljskih gospodarstava koji nude smještaj i lokalno proizvedenu hranu. Zašto mi imamo potrebu sramiti se domaće proizvodnje koja je usklađena s europskim pravilima?

- Koliko posvećujete brige standardu radnika, plaćama, ozljedama na radnom mjestu?

- Mislim da je najbolji odgovor na to pitanje priznanje koje smo dobili prošle godine, Hrvatski indeks održivosti za područje radne okoline. Nagrada je to koju dodjeljuju Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora. Iz područja radne okoline upitnik sadrži 46 pitanja, a od svih sudionika Holcim je na tom području dobio najviše bodova. Pitanja su bila vezana uz zdravlje i sigurnost na radu, obrazovanje zaposlenika i postotak zaposlenika koji su uključeni u programe edukacije, koliko je zaposlenika zaposleno na određeno, kolika je fluktuacija zaposlenika, postoji li kolektivni ugovor, u kojoj se mjeri poslovna uspješnost poduzeća odražava na naknade zaposlenicima, postoji li formalan sustav evaluacije uspješnosti rada i tome slična pitanja kojima je ostvaren sveobuhvatan pristup radnoj okolini. Područje na koje smo posebno ponosni je kultura zdravlja i sigurnosti na radu koju gradimo duže od 15 godina. Cjelokupni sustav s procedurama, uputama, opremom i edukacijama temelji se s jedne strane na brojnim ulaganjima kojima se svake godine penjemo razinu više, a s druge strane na pravu i obavezi svakog zaposlenika da zaustavi rad na nesiguran način.

- Kako procjenjujete aktualnu gospodarsku situaciju u zemlji i svijetu, koliko će se rat u Ukrajini odraziti na vaše poslovanje?

- Svi smo u Holcimu šokirani ljudskom patnjom u Ukrajini. Tamo nemamo proizvodnju, ali u drugim zemljama imamo kolege ukrajinske nacionalnosti i izuzetno nam je važno kako njima, tako i članovima njihove obitelji pružiti sigurnost i zaštitu. Osim toga, naši zaposlenici u Poljskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Mađarskoj i Slovačkoj sudjeluju u humanitarnoj pomoći. Holcim Grupa donirala je milijun švicarskih franaka Crvenom križu, a organizirana je i online platforma za uplate donacija u čemu može sudjelovati i svaki Holcimov zaposlenik. Mi ćemo u Hrvatskoj donirati Crvenom križu u Labinu za pomoć raseljenim stanovnicima Ukrajine na području Labinštine.

Iz aspekta poslovanja, jedinične cijene proizvoda i usluga rastu nezamislivom brzinom i sada već prelaze iznose koje smo planirali kao najgoru opciju za ovu godinu. Nitko se od nas ne sjeća takve turbulencije, gdje iz dana u dan ne samo da rastu cijene, nego je neke proizvode teško nabaviti. Zbog toga smo uveli redovne lokalne i regionalne koordinacije, kako bismo proaktivno pronašli način čim više ograničiti rast našeg proizvodnog troška i zatim rast prodajnih cijena. Međutim, bez obzira na sve, najvažnije je i nadamo se da će što prije završiti ljudska patnja.

- Kakvi su planovi tvrtke?

- Planovi su razvoj tržišta u Hrvatskoj i s druge strane prilagodba proizvodnje Zelenom planu EU-a. Prošle godine obilježili smo 95 godina tvornice u Koromačnu i zacrtali smo put budućnosti kroz plan ulaganja kojim ćemo do 100. rođendana značajno smanjiti emisije ugljičnog dioksida. Ulažemo u tehnologiju koja će nam omogućiti proizvodnju niskougljičnog cementa. Za jedan od tih projekata dobili smo i bespovratna sredstva na natječaju organizacije Innovation Norway. Međutim, bez obzira na sva naša ulaganja, hoćemo li stvarno uspjeti, ovisi o svim dionicima: investitorima, projektantima, izvođačima... Kad proizvod dođe na tržište, kupac odabire što će kupiti. Zato niti jedan proizvođač ne može samostalno ostvariti ciljeve Zelenog plana, a Europa će postati prvi kontinent bez ugljika samo ako pokrenemo potražnju za niskougljičnim proizvodima.

Povezane vijesti

• TVORNICA CEMENTA U KOROMAČNU IMA NOVOG DIREKTORA. Doznajemo tko je zamijenio Dalibora Fablea koji je otišao na novu funkciju
• Jednoj istarskoj tvrtki ni korona ne može ništa: Svi zaposlenici dobit će BONUS OD 110 POSTO MJESEČNE PLAĆE
• U LUCI KOROMAČNO: Kad su izvanredne okolnosti - valja promptno reagirati