Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Obično ima 28 dana, ali u prijestupnim godinama 29, rijetko kada je bilo i 30. veljače. Pretpostavlja se da naziv mjeseca označava sve duže dane koji tako postaju veći - „velji“. Stariji hrvatski nazivi u pojedinim krajevima bili su: svečen, svičan (prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, vejača, veljak, ferar. U slavenskim jezicima naziva se: sretenjski mesec (sr.), mali sečko (bug.), unior (čes.), ljuti (blr., ukr.), bokogrej (rus.).

Pročišćenja - februum

Pisac Johannes Lydius iz 6. stoljeća zapisao je: „Ime mjeseca veljače potječe od božice zvane veljača; a Rimljani su veljaču shvatili kao nadglednika i pročišćivača stvari“. Koja se ceremonija čišćenja dogodila, što je bilo tako važno da bi mjesec dana dobilo ime po njoj? Posebno ništa: veljača je imala na tone čišćenja, to su bila sveta pročišćenje, koju su Rimljani nazivali februum, i od kojeg je mjesec dobio ime.

Veljača je doista neobičan mjesec, on je, među ostalim, žrtva našega kalendara: kako bi godina bila skladno uštimana, on povremeno, u prijestupnoj godini, mijenja broj dana. Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju.

Tropska godina, vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe oko Sunca, traje 365.25 dana. Budući da u kalendaru ne možemo imati četvrtinu dana (već samo cijele dane), dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan, nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati. Prijestupne godine, stoga, potrebne su da bi se kalendar prilagodio kretanju Zemlje oko Sunca.

Prva prijestupna godina uspostavljena je 45 godine prije Krista za vrijeme Julija Cezara u julijanskom kalendaru. Prema pravilu rimskog cara Augusta, od 27. godine prije Krista, veljača je imala 30 dana, a kolovoz (august) 29. Navodno je August želio u svom mjesecu (august - kolovoz) imati isto dana kao i Julije (juli - srpanj), ukupno 31 dan. Zato je odlučio veljači oduzeti dva dana, a kolovozu ih dodati. I tako je onda veljača ostala s 28 dana, a kolovoz dobio 31. Rimljani ionako nisu previše voljeli veljaču, zvali su je mjesec ostataka za koji su jedva čekali da prođe.

Veljača prevrtljača!

Što je s onima koji su rođeni 29. veljače? Šanse da baš na ovaj datum netko ima rođendan su 1:1461. Prema nekim podacima, 4 milijuna ljudi na svijetu rođeno je na ovaj dan. Slave ga ili 28. veljače ili 1. ožujka, po izboru. Za djecu rođenu na ovaj datum vjeruje se da su kreativna, sposobna i vrlo jedinstvena. Roditi se 29. veljače znači biti obdaren "šestim čulom".

Veljača je jedini mjesec ženskoga roda pa je neki zlobnici nazivaju „veljača prevrtljača“, ali se to ne odnosi na karakter, već na vremenske mijene, čas je toplo, čas hladno, pa puše i onda je mirno vrijeme bez turbulancija.

Veljača je povezana ne samo s mrazom, već i s onim sretnim vremenom kada zima odbrojava svoj odlazak. Posljednji mjesec zime još je uvijek žestok, pokušava zamrznuti ljude, ali zimski dani već su odbrojani, sunčani dan se primjetno povećava i počinje ljudima davati i svjetlost i toplinu. S tim u vezi postoje izreke: Veljača prepolovi zimu; Veljača će dodati tri sata popodne; U veljači će se zima susresti s proljećem; Veljača je ljuta, ali miriše proljeće.

Mećave su zaštitni znak veljače. Naravno, vjetrovito vrijeme s mećavama i snježnim olujama događa se i u ostalim mjesecima, ali u pogledu broja dana mećave veljača ostaje nedostižni lider. U narodu se zato kaže: Veljača ima dva prijatelja - mećavu i mećavu. Ili: Siječanj je otac mrazevi, veljača - mećava.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke