Dražen Lalić poznato je ime kada se radi o sociologiji, a ovaj predavač na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu poznat je i kao ljubitelj nogometa, i to navijač Hajduka. U Pulu je došao predstaviti knjigu "Nogomet i politika - Povijest i suvremenost međuodnosa u Hrvatskoj", u nakladi Frakture.

Nakon predstavljanja knjige popričali smo s njim o nekim primjerima ispreplitanja nogometa i politike, koji u Hrvatskoj idu ruku pod ruku, a od kojih je neke i sam spomenuo na predstavljanju u Gradskoj knjižnici i čitaonici.

- Robert Matteoni je na predstavljanju vaše knjige rekao da je nogomet zanimljiv političarima jer privlači mase. No isto tako mase u, npr. u SAD-u ili Kanadi, privlače football ili hokej, kako to da je baš nogomet omiljen kod nas?

- Pravo je pitanje zašto Hrvatska spada u red pet ili šest zemalja u svijetu u kojima je odnos između nogometa i politike tako važan, tako uzbudljiv pa i nabijen konfliktima. Naravno da su to sve zemlje u kojima je nogomet najpopularniji sport, ali jasno je da se baš na jugu Europe i u Latinskoj Americi oko nogometa okuplja jedna specifična navijačka kultura i da ljudi ne reagiraju na nogomet samo kao pojedinci, nego i kao pripadnici skupina i sljedbenici subkultura mladih. Oni vrlo emocionalno i snažno shvaćaju svoju povezanost s klubom ili reprezentacijom. Čak ima klubova koji se smatraju da su više od klubova, kao što je Barcelona ili da "žive vječno", kao što je Hajduk. Hajduk spada u red klubova koji nisu samo klubovi nego i svjetovne religije. Postoje "hramovi" nogometa, kao stadioni, postoje rituali, postoji taj jedan vjernički odnos…

Osjećaj pripadnosti

- Mislim da je netko rekao da u Hrvatskoj nogomet nije sport nego religija?

- Možda manje u Zagrebu, ali u Splitu sigurno. U Grčkoj ima dosta takvih klubova, pa u Beogradu Zvezda i Partizan, Real i Barcelona u Španjolskoj, Napoli u Italiji…

- Je li nogomet bitan zbog osjećaja pripadnosti koji je u Hrvatskoj jako izražen ili je tu još nešto posrijedi?

- Sigurno da je bitan zbog osjećaja pripadnosti. Meni je baš taj nulti događaj u Hrvatskoj osnivanje Hajduka koji nije samo sportski, nego i politički čin, i sigurno je Hajduk jedan od vodećih simbola Splita i Dalmacije, a onda se treba pitati kakvog Splita i kakve Dalmacije. To naravno ovisi i o promjeni društvenih i političkih okolnosti, političkih režima i sustava gdje se Hajduk održao kroz političke promjene, kao što je odlazak Hajduka u partizane. S druge strane su, ne samo Hajdukovi nego i drugi navijači su inicirali političke promjene, kao što je neodigrana utakmica Dinama i Zvezde u Maksimiru gdje je Jugoslavija zapravo prestala postojati nakon tog događaja.

- Koliko su hrvatske navijačke skupine politizirane?

- Na prvi pogled većina tih skupina, pogotovo ove najveće, su prilično politizirane i većinom desno orijentirane. U knjizi pokušavam razotkriti dubinu takvih desnih političkih ekstremističkih skandiranja, pjevanja kao što je "Za dom spremni". Mnogi navijači i pripadnici navijačkih skupina jesu desničari, neki su ekstremno desni, ali većina koristi takva skandiranja i pjevanja da bi provocirali vlast i pripadnike druge navijačke skupine.

(Razgovarao Mladen RADIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• Puljani sjajni na prestižnoj međunarodnoj regati u Sloveniji: LAURA LALIĆ OSVOJILA DVIJE ZLATNE MEDALJE, PUH I TERLEVIĆ DVAPUT BRONČANI
• SPORTAŠ IZ SJENE. Prometna nesreća nije mu ugasila ljubav prema biciklizmu, a potom je otkrio i nogomet koji ga je odveo u prvoligaške vode