Na konferenciji "Izazovi zelene tranzicije" koja se, u organizaciji Glasa Istre održala danas u Balama, sudjelovali su ugledni panelisti iz poslovnog i javnog sektora.

Nakon uvodnog dijela, krenula je panel rasprava na temu "Budućnost poslovanja je zelena", gdje se govorilo o iskustvima gospodarstvenika, njihovim investicijama u održivo poslovanje, te aktivnostima i planovima vezani uz to da u svom poslovanju što više doprinesu smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i povećanju pozitivnog utjecaja na društvo.

O ovim temama govorili su Virna Višković Agušaj, predsjednica uprave Holcim u Hrvatskoj, zatim Ivana Budin Arhanić, članica uprave Valamar Rivere, dr. sc. Ivan Herak, član uprave Adriatic Croatia International Club, Danijel Benčić, predsjednik uprave Rudan d.o.o. i Luka Mladenović, voditelj inženjeringa i tvorničkog održavanja BAT Kanfanar.

Holcim, koji je smješten u Koromačnu, je najstarija tvornica na Labinštini koja je s radom započela 1926. godine, a skorašnji okrugli jubilej iščekuje kao jedna od najuspješnijih istarskih i hrvatskih tvrtki po rezultatima poslovanja i po ostvarenim prihodima.

U ovoj tvornici savjesnim poslovanjem već godinama samoinicijativno uvode tehnologije kojima smanjuju svoj utjecaj na okoliš i uvijek su daleko ispod zakonski propisanih granica emisija. Holcim je 2021. pokrenuo i projekt kojim će 2023. započeti proizvodnju dvije nove vrste cementa manjeg ugljičnog otiska za što su osigurali i bespovratna sredstva.

Virna Višković Agušaj pojasnila je okolnosti koje su utjecale na to da je jedna tvrtka koja posluje u biznisu koji je dugo vremena imao poprilično ozbiljan otisak na okoliš, danas upravo na tom polju društvene odgovornosti i brige o smanjenju utjecaja na okoliš postane tvrtka uzor.

- Prije 30-ak godina došlo je do privatizacije, i imamo veliku sreću što je naš investitor, švicarska tvrtka, već od početka počeo s velikim ulaganjima i postavila pred nas ciljeve zelenog plana, koji tada još nisu bili ni postavljeni u Europi. Od 1990. do 2021. uspjeli smo silnim ulaganjima i radom na dekarbonizaciji smanjiti ugljični otisak za 30 posto, što znači da se ugljični dioksid po toni cementa smanjio za 30 posto. To je bio samo početak ulaganja u energetsku i materijalu uporabu otpada - obnovljivi izvori energije ne leže samo u solarnoj energiji, vjetro i hidroelektranama - no mi radimo na kružnoj ekonomiji i koristimo materijale koji su otpad drugih industrija, kao i komunalni otpad, rekla je Višković Agušaj.

Dr. sc. Ivan Herak, koji je ujedno i poseban savjetnik ministrice turizma i sporta, pojasnio je kako se ministarstvo turizma i sporta pozicioniralo u odnosu na problematiku zelene tranzicije, odnosno u odnosu na problematiku razvoja održivog turizma uopće.

- Povijesno se hrvatski turizam devedesetih godina razvijao na potpuno drugim premisama, pretežno ekonomskim, te je bila uvriježena sintagma da je "turizam zlatna koka" koja se održala gotovo do prije 3-4 godine. Imamo izuzetno dobre rezultate u turizmu, no oni su daleko od potencijala koje ima i Istra i Hrvatska, i u ovom trenutku, ukoliko se ne budemo priključili trendovima zelene digitalne tranzicije, a imamo velike probleme u turizmu - to su prije svega nekvalitetna smještajna struktura - nama 60 posto čini privatni smještaj, koji ne stvara gotovo nikakvu dodanu vrijednost, i ne doprinosi fiskusu. Imamo izuzetno skromnu izvansmještajnu ponudu, i veliki problem s radnom snagom koji će iz godine u godinu eskalirati. Ukoliko ne damo doprinos na planu zelene digitalne tranzicije, ostat ćemo iza naše konkurencije na Mediteranu.

Ministarstvo turizma čini jako puno - tu je Nacionalni program oporavka i otpornosti, koji iznosi 2,2 milijarde kuna. Od tih sredstava 52 posto odlazi za zelenu i digitalnu tranziciju. Drugi mogući izvor su višegodišnji financijski okvir 221 i 227. Održivost je sadržana i u Nacionalnoj strategiji razvoja. Ministarstvo je donijelo akcijski plan razvoja zelenog turizma, detaljan dokument koji razrađuje stanje na tom području, te ciljeve i operativne mjere. Što se tiče strategija, Hrvatska je spremna, međutim, malo sam skeptik - mislim smo po pisanju strategija i akcijskih planova prvaci svijeta, a kad je u pitanju provođenje, poprilično zaostajemo u svemu tome, rekao je Herak.

ACI, najveći lanac marina na Mediteranu i predvodnik nautičkog turizma u Hrvatskoj, pomno prati tržišna zbivanja u području digitalne transformacije te kontinuirano primjenjuje najsuvremenija digitalna rješenja. Pravi primjer za to je prekrasna ACI marina Rovinj, nositeljica prestižnih 5 sidara i jedna od najluksuznijih marina Mediterana. Tijekom rekonstrukcije 2019. godine jedan od ciljeva bio je upravo maksimalna digitalizacija. To se ponajprije očituje u upravljanju prometom unutar marine, gdje je dozvoljen pristup samo korisnicima marine i veza, za koje su osigurane i Tesla punionice za električna vozila. Štoviše, Tesla punionice mogu se pronaći u većini ACI marina, a njima se u Istri još može pohvaliti ACI marina Umag, dok će ih ACI marina Pomer uvesti – i to vrlo uskoro. Kad je riječ o ostalim digitalnim rješenjima u ACI marini Rovinj, tu je i napredni sustav mjerenja koji omogućuje upravljanje potrošnjom resursa u realnom vremenu te digitalni prikaz izmjerenih podataka, a obuhvaća pametna rješenja za nadzor potrošnje energenata i vode po gatu, potrošnje sanitarne vode te navodnjavanja zelenih površina putem automatike i senzorike, gdje se potrošnja programira s obzirom na godišnje doba. Uz to, navedeni sustav također prikuplja i meteorološke podatke pa je tako u marini u svakom trenutku dostupan prikaz temperature zraka, vlage, rosišta, brzine i smjera vjetra, padalina i tlaka zraka – a sve u realnom vremenu, što je nautičarima preduvjet za sigurnu i ugodnu plovidbu. Valja istaknuti i da je ACI jedno od prvih velikih hrvatskih poduzeća iz turističkog sektora koje je certificirano po četiri ISO norme, što potvrđuje uspješnost u provedbi politike kontinuiranog poboljšanja sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i energijom te ispunjavanja obveza usklađenosti. Uz to, ACI ima i jedno izuzetno važno domaće priznanje, a riječ je o ZelEn certifikatu koji dodjeljuje HEP OPSKRBA d.o.o. kao potvrdu visoke odgovornosti prema okolišu, a koji je ACI-ju dodijeljen za dugogodišnje korištenje energije iz 100% obnovljivih izvora.

Krajem prošle godine Valamar grupa najavila je novi ciklus ulaganja u cilju transformacije i razvoja poslovanja u narednom periodu. Poseban fokus pritom je stavljen i na snažan razvoj portfelja u smjeru održivosti i zelenog turizm. Rok je, koliko se sjećam, poprilično kratak, a što ta transformacija podrazumjeva pojasnila je Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara zadužena za daljnju internacionalizaciju, održivi turizam i digitalizaciju poslovanja.

- Još 2015. godine smo u našoj strategiji imali održivi razvoj kao centralnu temu, te smo se obavezali da ćemo investirati minimalno 2,5 posto prihoda godišnje u društveno odgovoran i održiv razvoj turizma. Samo u energetsku učinkovitost tj. tranziciju uložili smo oko 400 milijuna kuna, smanjili smo CO2 otisak Valamara za 70 posto… Danas Valamar koristi 72 posto obnovljivih izvora energije, to se većim dijelom odnosi na električnu energiju. Održivi razvoj je jedini način na koji mi vidimo da se turizam treba razvijati, rekla je Budin Arhanić.

Povezane vijesti

• Na konferenciji Glasa Istre u Balama ugledni panelisti iz poslovnog i javnog sektora: U fokusu održivo poslovanje i doprinos smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, te izazovi i prilike vezane za obnovljive izvore energije
• IZAZOVI ZELENE TRANZICIJE Boris Miletić: "Cilj nam je ostvariti pretpostavke da Istra 2050. godine proizvodi energiju iz obnovljivih izvora" / Robert Frank: "Rast troškova energije još je veći poticaj da sami, uz besplatnu asistenciju sunca, proizvodimo električnu energiju"
• UŽIVO / PANEL "BUDUĆNOST POSLOVANJA JE ZELENA" Višković Agušaj: U Holcimu radimo na kružnoj ekonomiji i koristimo materijale koji su otpad drugih industrija / Herak: Ukoliko ne damo doprinos na planu zelene digitalne tranzicije, ostat ćemo iza naše turističke konkurencije na Mediteranu