Ponosan sam što smo mi u Gradu Vodnjanu prepoznali taj potencijal i valorizirali suhozidnu kulturnu baštinu još prije 12 godina, a upravo je ova potvrda UNESCO-a od iznimnog značaja za buduće očuvanje i valorizaciju naše baštine, rekao je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović

"Suhozidna gradnja kod nas je jako zastupljena i to je kvaliteta našeg ambijenta, zanimljivog, dragog, ugodnog. Suhozidi su elementarna, jednostavna, narodna arhitektura, arhitektura bez arhitekta, nastajala je spontano prilikom krčenja terena, stvarali su se deponij, međa, ograda i skloništa. Sve su to suhozidi koji daju prostoru šarm i čine ga zanimljivim i ugodnim", rekao nam je arhitekt iz Žminja Branko Orbanić povodom uvrštavanja umijeća suhozidne gradnje na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva 28. studenoga. Upis je rezultat zajedničke međunarodne nominacije Cipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske.

Nosioci nominacije u Hrvatskoj, upućuje nas Orbanić, bila je udruga Dragodid i njen istaknuti član Filip Šrajer. Udruga je formirana nakon radionica suhozidne gradnje u selu Dragodid na Visu, sjedište joj je u Šapjanama kod Rijeke, a glavne im se radionice održavaju se u selu Petrebišća na Učki.

Što UNESCO-ova zaštita znači za Istru koja se diči silnim suhozidnim sklopovima?

Educiranje

- Za nas to znači jako puno. Ako nam netko treći kaže da je nešto naše dobro, to nam onda više znači nego da to čujemo u vlastitoj okolini. Kad je krovna organizacija za kulturnu baštinu rekla da je to vrijedno tradicijsko umijeće onda će to sigurno i doprinijeti očuvanju suhozidne gradnje. I Europska unija kroz više programa potiče tradicijsko umijeće s ciljem da se prenese na mlađe generacije, da se to znanje ne izgubi. Sve što više prosječan čovjek razumije baštinu, to će je više voljeti i čuvati, kaže Orbanić, apsolutni autoritet kada je o kamenoj gradnji bez veziva riječ.

Za Orbanića je uzorni nositelj brige o suhozidima grad Vodnjan, koji se diči područjem najveće koncentracije takvih kamenih objekata, i koji od 2007. provodi radionice za spas te baštine u sklopu akcije "Moj kažun". Na tim su akcijama sudjelovali i članovi udruge Dragodid, ali ne samo oni - kroz 12 godina prošli su kroz nju brojni volonteri i stručnjaci koji su obnovili 300 kažuna i kilometre suhozida.

- Ponosan sam što smo mi u Gradu Vodnjanu prepoznali taj potencijal i valorizirali suhozidnu kulturnu baštinu još prije 12 godina, a upravo je ova potvrda UNESCO-a od iznimnog značaja za buduće očuvanje i valorizaciju suhozidne baštine, poručio je gradonačelnik Klaudio Vitasović. Naglasio je i da je akcijom "Moj kažun" postignuta promocija lokalne baštine, osvještavanje stanovnika o kulturnim vrijednostima i o njihovom čuvanju te da se kontinuirano i maksimalno ulaže u educiranje mlađih naraštaja.

- U Vodnjanu smo uredili i Park kažuna - park suhozidne baštine u kojem je prikazana gradnja kažuna u četiri faze i u kojem su prikazani i ostali oblici kažuna koje susrećemo u našoj okolici. Na području Vodnjana postoji više od 2.000 kažuna, to je najveća koncentracija kažuna na Mediteranu. Želja nam je da svaki od njih bude obnovljen i zato pozdravljam ovu hvalevrijednu odluku UNESCO-a, koja će doprinijeti da se Vodnjan u budućnosti i u još većoj mjeri brendira kao Grad kažuna te da se kažuni i suhozidna gradnja maksimalno implementiraju u turističku ponudu ovoga kraja, poručio je gradonačelnik Vitasović.

Očuvanje tradicije

Vijest o odluci UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu stigla je s Mauricijusa, a nije mogla proći nezapaženo ni na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Vodnjana. Tom je prilikom vijećnica Evelina Biasiol-Brkljačić poručila da bi zaštita suhozidne gradnje na Vodnjanštini trebala biti i snažnija.

- Predlažem i da se odredi da se novi granični zidovi na našem području grade u tehnici suhozida, a ne u betonu, kako bi sačuvali tu našu tradiciju, rekla je Biasiol-Brkljačić, a gradonačelnik Vitasović načelno je podržao takvu ideju.

- Dok i zadnji kažun ne bude popravljen, mada je teško da ćemo u tome ikada uspjeti, neću biti zadovoljan. Ovo sada moramo znati iskoristiti u marketinškom smislu, ali i za buduću gradnju pokušati maksimalno promovirati materijale i tehniku zidanja bez veziva, zaključio je Vitasović. (Zvjezdan STRAHINJA)

Povezane vijesti

• Oduševljeni Bumbari opet dočekali Franju Josipa i Sissi
• Malim vlakićem stazama kažuna, suhozida i šparuga
• Naredna tri tjedna u Parku kažuna: DANAS POČINJE 13. AKCIJA MOJ KAŽUN