U Rovinju rapidno raste broj nelegalnih građevina. Gradonačelnik Paliaga je van sebe. On otkriva tko stoji iza tih bespravnih objekata

U vrijeme pandemije koronavirusa grad Rovinj i njegove žitelje pogodio je jedan drugi brzorastući virus - virus bespravne gradnje na poljoprivrednim zemljištima. Grad Rovinj je 2017. godine građevinskoj inspekciji prijavio 27, 2018. godine 31, lani 34 slučaja bespravne gradnje. Ove godine, i to samo u prva četiri mjeseca, Grad Rovinj je prijavio čak 78 bespravnih gradnji, od čega ih je 30-ak zabilježeno od početka pandemije do sad.

Što se to događa i kako objašnjava ovu ekspanziju nelegalnih objekata od kojih su većina kuće i vile s bazenima, pitali smo rovinjskog gradonačelnika Marka Paliagu.

- Vjerojatno je jedan od uzroka bespravne gradnje činjenica da je Rovinj bio i ostao skup grad. Cijene stanova i građevinskih zemljišta, do kojih je inače teško doći, su vrlo visoke. Nastojimo dobro upravljati svojim teritorijem na način da gradnjom infrastrukture i cesta pratimo razvoj novih naselja, pa smo tako izgradnjom kanalizacijske mreže dosegnuli stopostotnu priključenost na taj sustav. Međutim, stalno nam stižu novi zahtjevi za priključak na infrastrukturu iz novih, bespravno izgrađenih naselja na predjelima Madona di Campo i Monsena.

- Znamo li tko su bespravni graditelji, je li to domicilno stanovništvo?

- Podjednako imamo i strane i domaće bespravne graditelje, a među njima građane Rovinja možemo nabrojati na prste jedne ruke. Kad govorimo o domaćim bespravnim graditeljima, mislim na naše državljane iz drugih dijelova Hrvatske kojih ima isto koliko i stranaca. Kad govorimo pak o Rovinježima koji nelegalno grade manje objekte na svojim poljoprivrednim parcelama, treba imati na umu da se oni tijekom ljetnih mjeseci sele na te parcele jer svoje stanove i kuće u gradu iznajmljuju turistima. Na poljoprivredne se parcele sve više trajno preseljavaju stariji građani Rovinja koji, radi komoditeta, nadograđuju već postojeće objekte. Osobno, nikad nisam imao problema s razumijevanjem tih ljudi koji, primjerice, traže legalizaciju dodatnih 30, 40 kvadrata. Neki od njih bave se i poljoprivredom pa su im potrebni objekti u kojima će smjestiti traktor, strojeve i alate za obrađivanje zemlje. Sve to mogu razumjeti, ali ne nalazim nikakva opravdanja za bespravnu gradnju vila s bazenima.

- Jeste li nešto poduzeli kako bi sankcionirali vlasnike nelegalnih objekata?

- I sami znate da ovaj problem nije od jučer. S problemom bespravne gradnje borile su se tri generacije gradonačelnika, od Lida Sošića preko Giovannija Sponze do mene danas. Uvijek se o tome razgovaralo i tražila se pomoć države. I ne samo za Rovinj, već čitavu Istru koja s bespravnom gradnjom ima velikih problema. Još su lani istarski gradonačelnici i načelnici tražili, a naši ih saborski zastupnici u tome poduprli, da se lokalnoj samoupravi, odnosno komunalnim redarima, daju veće ovlasti. Osobno tvrdim da bi se problem bespravne gradnje mogao riješiti spuštanjem inspekcijskih ovlasti na "lokalce" koji poznaju teren, koji mogu reagirati čim se mješalica pojavi iza graje, a ne onda kad je kuća već pod krovom. Naravno, uz to bi trebala postojati mogućnost da se bespravnim graditeljima naplate kazne od 50.000, a ne od 500 kuna. Međutim, do danas nismo dobili nikakav odgovor države na naš zahtjev.

- Dakle, Rovinj i dalje ostaje Eldorado za bespravne graditelje?

- Ne slažem se s takvom konstatacijom iz dva razloga. Prvo, Rovinj nije primjer bespravne gradnje, već samo jedan od istarskih gradova koji je suočen s tim problemom i drugo, stalno se trudimo zaustaviti devastaciju prostora. Konkretno, prije epidemije o tom se problemu razgovaralo na višoj, državnoj instanci i tada smo bili na dobrom putu, za koji vjerujem da će se nastaviti. Od sprečavanja bespravne gradnje neću odustati. Imam nadu, jer znam da imamo odlučnih i pametnih ljudi koji će se pozabaviti tim problemom. A njime se država trebala pozabaviti još jučer jer ćemo se, ako potpora izostane, sutra suočiti s bespravnom gradnjom u prvom redu do mora. Najlakše bi bilo kad bi se gradovima i općinama prepustio inspekcijski posao. Tada bi svaki gradonačelnik i načelnik bio odgovoran za stanje na svom terenu. Ne trebaju nam ovlasti da rušimo bespravno izgrađene objekte već da visokim kaznama, od primjerice 50.000 kuna, sankcioniramo njihove vlasnike. Uvjeren sam da bi se 90 posto bespravne gradnje riješilo paprenom globom. Sve što sada komunalni redari na terenu mogu napraviti jest sastaviti zapisnik i prijaviti bespravne graditelje građevinskoj inspekciji. A to je, moramo se složiti, jadno. Činimo sve da se izmjeni zakon koji će nam dati veće ovlasti, ali bojim se da je problem stavljen pod tepih jer se tiče samo Istre ili barem Istra o njemu stalno govori. Ovo su ozbiljne stvari baš kao i izgradnja infrastrukture i uređenje grada. Ne možemo dozvoliti, pa ako baš hoćete i u onom turističkom smislu, da ostvarujemo četiri milijuna noćenja i imamo "zlatne ulice" u centru, a u okolici favele. Svijet nije počeo od nas i ne završava na nama. Dužni smo brinuti o generacijama koje dolaze i o tome kakav ćemo im grad ostaviti.