Na pruzi u neposrednoj blizini Buzeta u studenom 1975. godine dogodila se teška željeznička nesreća u kojoj je poginuo mladi strojovođa Silvano Blažević iz Roča. U nesreći, kako je izvijestio Glas Istre, lakše je ozlijeđen vlakovođa Marin Ujčić, a putnici su pravim čudom ostali neozlijeđeni.

Lokomotiva putničkog vlaka koji je iz Pule vozio prema Ljubljani dvanaest minuta nakon ponoći udarila je u odronjenu kamenu gromadu na pruzi i iskočila iz tračnica u provaliju dublju od stotinu metara. Povukla je za sobom takozvani službeni vagon i tri koja su srećom ostala na padini. Usred kišne noći, nevremena kakvo ne pamte niti najstariji stanovnici buzetske općine, strojovođa je pokušao kočiti kada je iznenada ugledao prepreku i uništene tračnice, ali bilo je prekasno.

Kamenje se odronilo na tračnice neposredno prije prolaska vlaka. Tu večer oko 22.30 sati prugu je kontrolirao dežurni željezničar, ophodar pruge, upravo radi predostrožnosti zbog mogućeg odrona. No, sve je bilo čisto. Šezdeset kubičnih metara kamenja na prugu se očito odronilo nakon njegovog obilaska. Prethodnog dana i te noći pale su enormne količine kiše što je zasigurno bio razlog erozije tla i odrona kamene gromade. Pet sanitetskih vozila iz Buzeta i stotinjak stanovnika Buzeta i obližnjeg sela Počekaj pohitali su u pomoć nastradalima. U vagonu koji samo što se nije strmoglavio niz padinu bilo je 27 šokiranih putnika, ali srećom neozlijeđenih. Putnički vagoni iskočili su iz tračnica, ali su se nekako zaustavili na rubu padine. Preostala tri vagona kompozicije zaustavila su se na tračnicama.

Sljedećeg jutra na mjesto nesreće stigli su radnici Željezničkog transportnog poduzeća iz Ljubljane da bi raščistili prugu. No, tada se dogodila još jedna nezgoda. Dizalicom su se pokušali izvući vagoni, ali se prevrnula i zastala na obronku. Tako je u pokušaju da se ublaži materijalna šteta i spasi dio kompozicije napravljena još veća šteta, zabilježeno je 1975. godine na stranicama Glasa Istre.

Dan danas, pedesetak godina nakon željezničke nesreće, vagon koji se survao niz padinu još je uvijek na svom mjestu. Kao nijemi podsjetnik na nemila zbivanja. U blizini sela Strana i buzetskog slapa Sopot ovjekovječio ga je predsjednik Udruge Fotovun i vrstan fotograf David Matković i svojim fotografijama na društvenim mrežama potaknuo brojna sjećanja na taj nemili događaj. Za lokaciju zaboravljenog vagona, saznao je na stranici kolege Patrika Marcana, koji je snimio i video. David kaže da se i njegov otac, strojovođa Franko Matković, prisjetio da su akciju spašavanja kao djeca gledali s Grimalde. Zanimljivo je da je Davidov otac i sam kasnije, godinama nakon nesreće, vozio tu lokomotivu koja je te kobne noći vukla kompoziciju vagona i koju su izvukli pomoću dizalice. Lokomotiva je navodno u Ljubljani i još je uvijek u voznom stanju. Osim toga, ispričao mu je također da se uz tu nesreću veže i jedna nevjerojatna okolnost.

Smrt kolege i prijatelja

Poginuli strojovođa Silvano Blažević te je kobne noći zamijenio svoga kolegu Frana Kontestabila, ali on nažalost ipak nije uspio pobjeći sudbini. Godinu dana kasnije Kontestabile je poginuo u željezničkoj nesreći kod željezničke stanice Preserje, u sudaru međunarodnog brzog vlaka Istanbul - Pariz i elektromotornog putničkog vlaka koji je prometovao iz Sežane u Ljubljanu. Uz njega je smrtno stradalo još 17 ljudi, a 43 su bila ranjena.

Nesreća ispod Raspadalice posebno se urezala u sjećanje 75-godišnjeg Josipa Pina Krulčića iz Roča. Poginuli strojovođa iz Roča bio mu je prijatelj i školski kolega, zajedno su išli u osnovnu školu, tri godine u željezničarsku školu u Mariboru, a još godinu dana proveli su na obuci za strojovođe u Kastvu.

- U to vrijeme radio sam kao strojovođa na teretnim i brzim vlakovima na relaciji Divača - Pula. Uoči nesreće bio sam na radnom mjestu u Pazinu. Istru pa tako i Pazinštinu zahvatilo je veliko nevrijeme i pokvarila mi se lokomotiva, voda je prodrla u elektromotore. S tom lokomotivom putničkim sam vlakom morao za Divaču. U Divači sam trebao prenoćiti, međutim pola sata nakon pola noći došli su po mene da s pomoćnim vlakom s dizalicom i radnicima krenem nazad prema Buzetu. Na mjesto nesreće stigli smo oko 1.30 sati. Lokomotiva i službeni vagon za prijevoz pošte i paketa u kojem je bio vlakovođa survali su se nizbrdo, prepričava Pino detalje željezničarske nesreće. Dogodila se 18. studenog, a dan kasnije rodio mu se sin.

Nemili događaj pamti i 74-godišnji Dinko Grah, umirovljeni željezničar iz Buzeta, u to vrijeme prometnik vlakova. Kaže kako je to bila jedina takva nesreća na toj dionici u njegovom 40-godišnjem željezničarskom stažu.

- Brzi vlak Pula - Zagreb, kretao se iz Roča prema Buzetu. U neko doba noći, ne znam točno kada, došli su me doma zvati da je zbog odrona vlak izletio iz tračnica. Taj je predio specifičan i zove se Raspadalica jer je zbog geološkog sastava tla znalo dolaziti do odrona stijena. Upravo je stoga bilo organizirano dežurstvo. Pregledavala se pruga od Buzeta prema Rakitovcu u Sloveniji i od Buzeta prema Raspadalici. Spornom dionicom dežurni željezničar prošao je uoči nesreće. Pruga je bila u redu. Znači, da je do odrona moglo doći u vrijeme kada je vlak krenuo iz Roča. Roč je javio polazak vlaka Buzetu, vlak je krenuo i ispod Raspadalice naletio na odron. U provaliju se survala lokomotiva i vagon, ali to je bio vagon u kojem se prevozila roba i u njemu nisu bili putnici, prisjeća se Dinko Grah.

Prestrašeni putnici

Šef Željezničke stanice Buzet 1975. godine bio je Atilio Bašić, a njegovu kćerku Idu Bašić, u to vrijeme 14-godišnjakinju, probudili su povici da je uslijed nevremena pala stijena s Raspadalice i da je vlak završio u provaliji.

- Živjeli smo iznad prometnog ureda. Sjećam se da su došli liječnici i vatrogasci, da je bilo jako hladno i da smo kuhali čaj i dijelili ga prestrašenim putnicima u čekaonici, prisjetila se Ida Bašić. Kaže da je tijekom nevremena znalo doći do odrona. Njen je otac uspio spriječiti sličnu situaciju kada je na dijelu pruge prema Rakitovca naišao na odron. Uspio je zaustaviti vlak u Rakitovcu da ne krene prema Buzetu jer bi završio u Krbavčićima.

- Željezničku stanicu zvali smo centar svijeta. Uvijek smo bili u žiži događaja jer sav se promet, putnički i teretni odvijao vlakom. Sve Buzećane ispratili smo u vojsku i dočekali ih po završetku vojnog roka. Nagledala sam se suza roditelja i djevojaka, povjerila nam je naša sugovornica.

Raspadalica podložna odronima

Lokacija kod Raspadalice, litice iznad Buzeta, uz sam rub planinskog masiva Ćićarije, podložna je odronima, ali i klizištima, i to je bio problem sve od 1876. godine kada je pruga otvorena za promet.

Odrona je bilo nekoliko, a najveći je zabilježen 1999. godine kada se odronio kameni blok od 550 kubika u komadu. Na odrone utječe geološki sastav. Na toj se lokaciji, kažu poznavatelji prilika, svojevremeno vadio ugljen. Između kamenih blokova i sada su primjetni njegovi slojevi.

Do većeg odrona stijena s Raspadalice na željezničku prugu između kolodvora Buzet i Roč, došlo je i u studenom 2013. godine. Najveća kamena gromada, izmjereno je točno, imala je 32 tone, a djelatnici HŽ-a morali su je minirati kako bi prugu osposobili za promet.

Povezane vijesti

• Zeleni vlak kojim se putuje uz povijest
• Moguće ukidanje nekih vlakova u Istri
• GRADILA JU JE AUSTRO-UGARSKA PRIJE 142 GODINE: Istarska željeznica odsječena je od svijeta, samo ljeti vozi vlak u Sloveniju