Prosjek dnevne potrošnje je 1.450 litara vode u sekundi, što je praktički špica koja se događala krajem srpnja ili početkom kolovoza, no ove je godine zabilježena već krajem lipnja. Od toga se čak 800 litara vode u sekundi crpi iz akumulacije Butoniga koja je još jednom pokazala da je ključan resurs za ljetnu vodoopskrbu ne samo Istarskog vodovoda, već i gotovo cijele Istre
Butoniga krajem srpnja 2012. godine (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Vodoopskrba na području djelovanja Istarskog vodovoda Buzet koji vodom snabdijeva i područje Vodovoda Pula kao i Rižanskog vodovoda Kopar i dalje je stabilna, neovisno o dugotrajnoj suši, smanjenoj izdašnosti svih izvora, niskom nivou akumulacije Butoniga te rekordnoj potrošnji vode.
Prosjek dnevne potrošnje je 1.450 litara vode u sekundi, što je praktički špica koja se događala krajem srpnja ili početkom kolovoza, no ove je godine zabilježena već krajem lipnja. Od toga se čak 800 litara vode u sekundi crpi iz akumulacije Butoniga koja je još jednom pokazala da je ključan resurs za ljetnu vodoopskrbu ne samo Istarskog vodovoda, već i gotovo cijele Istre.
Zbog niske izdašnosti svih izvora u Istarskom vodovodu apeliraju na potrošače da racionalno koriste vodu i izbjegavaju zalijevanje zelenih površina jer bi se racionalnom potrošnjom možda mogla izbjeći redukcija ili barem odgoditi njeno uvođenje.
- Analiziramo stanje svaki dan i na temelju novonastalih okolnosti vidjet ćemo ide li se u smjeru redukcije ili ne. Svi izvori jako su niske izdašnosti, čak lošije nego u srpnju 2012. godine, no s druge strane dobar je podatak taj da je u Butonigi oko dva milijuna kubika više vode nego prije deset godina kada je u Istri uveden prvi stupanj redukcije. To je zahvaljujući tome što od siječnja akumulaciju Butoniga punimo vodom iz izvora Bulaž, a usmjeravamo je i na Postrojenje za kondicioniranje vode Butoniga. Osim što je potrošnja vode izuzetno velika, puno veća nego 2019. godine kada smo imali rekordnu prodaju, ono što će dodatno opterećivati vodoopskrbni sustav je i požarna sezona koja je krenula na jugu i zbog suše će se vjerojatno proširiti prema središnjoj i sjevernoj Istri, upozorava direktor Istarskog vodovoda Mladen Nežić.
Mladen Nežić, direktor Istarskog vodovoda (snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
Vodoopskrbni sustav je, kaže Nežić, na gornjoj granici opterećenosti. Određena područja u večernjim satima kada je najveća špica dnevne potrošnje, ostaju bez pritiska i bez vode, što se pokušava svakodnevno rješavati kroz određene zahvate. Izvori više ne prelijevaju, što znači da se zahvaćaju kompletne količine i neke statičke rezerve, tako da su svi u minusu. Najveći je minus na izvoru Gradole koji je dva metra niže od razine preljeva, izvor Sv. Ivan je nekoliko centimetara niže od razine preljeva, a Bulaž jedan metar niže od razine preljeva. Za razliku od izvora, stanje u akumulaciji Butoniga je povoljnije. Razina vode u Butonigi je oko 1,2 metra viša nego sušne 2012. godine i trenutno je na koti od 35,67 metara nad morem.
Moguće je da se nivo vode u akumulaciji spusti na kotu ispod biološkog minimuma od 34 metra nad morem. Primjerice, 2012. godine je pao na 32,5 metara nad morem što je ujedno najniža kota akumulacije, međutim i tu se pazi da ne dođe do nekog poremećaja tako da je dodatno angažiran Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu da intenzivnije radi monitoring kvalitete vode u akumulaciji.
- Ovog smo tjedna imali prvi sastanak i prvo uzorkovanje vode. Iz prvih analiza proizlazi da je kvaliteta vode trenutno jako dobra. Prirodoslovno-matematički fakultet i inače prati stanje u akumulaciji Butoniga, no upravo zbog niže kote akumulacije i toplinskih valova koje najavljuju, dogovoreno je da se taj monitoring radi češće nego do sada. Može doći i do povećanja temperature u akumulaciji iznad 25 stupnjeva, no nadležnom ministarstvu već je upućen zahtjev da se odobri eventualno odstupanje od tog parametra i mislim da ćemo ovih dana dobiti rješenje, najavio je Nežić.