Većinu zatvorenika, između 60 i 70 posto, čine punoljetni muškarci osuđeni zbog izazivanja prometnih nesreća, dok je manji dio osuđenika zbog gospodarskog kriminala i neplaćanja alimentacije. Iako je ustanova primarno penalna muče ih klasični problemi hrvatskog gospodarstva - nedostatak radne snage posebice sada, u sezoni poljoprivrednih radova. U Valturi je nekada bilo i do 190 zatvorenika koji su bili angažirani na poljoprivrednim, ratarskim, stočarskim i drugim poslovima. Danas ih je tek 50-ak

Kaznionica u Valturi već je 63 godine jedina kaznionica otvorenog tipa, bez zidova, žice i ograde, bez klasičnih ćelija, bez naoružanih službenika osiguranja. Bila je jedina takva u nekadašnjoj Jugoslaviji i jedina je takva i sada, u Hrvatskoj. Osnovana 1956. godine, dekretom kojeg je potpisao Josip Manolić, vjerojatno je jedinstvena i u Europi po činjenici da se od samih početaka u ovoj Kaznionici što se prostire na površini od 716 hektara, izdržavanje kazne zatvora odvija na humaniji način, više kao život na slobodi. Riječ je o penalnoj ustanovi koja je, po stupnju sigurnosti, na kraju lanca…

Gospodarski aspekt kaznionice sukladan je strukama zatvorenika, a posebna pažnja usmjerena je na to da rad, prihod i profit ne budu nauštrb programu izdržavanja zatvorske kazne, kažu nam u razgovoru upravitelj Josip Trošt, voditelj tretmana Željko Brgles i voditelj poljoprivredne radionice Esten Mohorović s kojima smo obišli Kaznionicu.

Najveću dobit donosi kamenolom

Najveću dobit Kaznionica ostvaruje proizvodima iz vlastitog kamenoloma u kojem se godišnje proizvede između 40.000 i 45.000 kubnih metara kamena i kamenih frakcija. Dobit se ostvaruje i radom stanice za tehnički pregled i servis, poljoprivrednom i stočarskom proizvodnjom. Unutar kaznionice je 2015. godine u pogon stavljen 65 milijuna kuna vrijedan sustav navodnjavanja s akumulacijom Bakranjuša iz koje se crpi voda za navodnjavanje ogromnih poljoprivrednih površina i koja, ukoliko to ustreba, obzirom na to da je povezana s javnim vodovodnim sustavom, može poslužiti kao strateška rezerva vode u sušnom periodu. Voda u akumulaciju pristiže iz tri bušotine, s dubine od 70 metara, a ukupna zapremina Bakranjuše je 632.500 metara kubnih. Riječ je o zajedničkom projektu Ministarstva poljoprivrede, Istarske županije i Ministarstva pravosuđa koje je u izgradnji akumulacije sudjelovalo doniranjem kamena.

Pedesetak zatvorenika pod stručnim vodstvom na 440 hektara uzgaja ječam, kukuruz, luk, krumpir, masline, lavandu i druge povrtlarske kulture kojima se opskrbljuju Kaznionica, Zatvori u Puli Rijeci, a katkada i onaj u Remetincu te Zatvorska bolnica. Gotovo sva hrana za krave i svinje dolazi s polja Kaznionice. Ovdje je prošle godine proizvedeno i 900.000 litara mlijeka, a u zatvorski je sustav isporučeno ukupno 30 tona povrtlarskih kultura i 50 tona mesa.

Na jednom hektaru nalaze se nasadi lavande, a tu je i 800 maslina te oko tisuću čokota vinove loze.

Na farmi je trenutno oko 120 muznih krava, a sveukupno, s teladi, zatvorenici brinu o 320-ak grla. Krave pasmine Holstein imaju vrlo velik muzni prosjek, odnosno daju velike količine kvalitetnog mlijeka za što su, osim dobre skrbi, zaslužni i uvjeti u kojima žive. Krave u Valturi, naime, nisu vezane i, osim u vrijeme mužnje, ne provode vrijeme u štali već slobodno šetaju ograđenim dvorištem.

- Do kraja ove godine, trebalo bi biti izgrađeno centralno izmuzište pa će krave imati još više prostora za kretanje, veli nam Esten Mohorović te dodaje da se u Valturu iz Kaznionice u Požegi, kada dostignu 25 kilograma, dovoze praščići na tovljenje. Trenutno ih je ondje 85, a lani je kaznionica u sustav isporučila 140 tovljenika i 45 junadi.

Povezane vijesti

• ISPOVIJEST PRAVOSUDNOG POLICAJCA IZ PULE: Gazi nas sustav, šefovi nas ne štite, a ološ nas vrijeđa. Sve to za 5.000 kuna!
• Iran pustio oko 70 tisuća zatvorenika zbog koronavirusa
• Uhićeni bjegunci koji su obećali vratiti se u zatvor kad srede obiteljske probleme