ROVINJ REKORDER PO ULAGANJIMA Turistički šampion Hrvatske investirao više od 32 milijuna u nova šetališta i pješačke staze

Rovinj prednjači i po ulaganjima u ostalu javnu infrastrukturu. Od ukupno oko 10 milijuna eura investiranih u prvoj polovici ove godine, 4,6 milijuna uloženo je u popločenje platoa kod crkve sv. Eufemije i kružno raskrižje Dapiran - Istarska ulica. Uz to, najvažnija realizirana ulaganja u ostalu infrastrukturu su rekonstrukcija ulice Valpereri i izgradnja sjevernog lukobrana Katarin u Rovinj

Ove i sljedeće godine u javnu turističku i ostalu infrastrukturu u Istri ulaže se oko 120 milijuna eura. Većina tog novca stiže iz gradskih i općinskih proračuna, ali se računa i na sufinanciranje iz Ministarstva turizma te razne europske fondove. Prema podacima koje je od lokalne samouprave prikupio županijski Upravni odjel za turizam, rekorder po ulaganjima je grad Rovinj, turistički šampion Hrvatske. Od gotovo 36,2 milijuna eura investicija realiziranih u prvih šest mjeseci ove godine, više od 32 milijuna se odnosi na Rovinj koji je tim novcem uređivao nova šetališta i pješačke staze. Sljedeći najznačajniji realizirani projekti vezani uz turističku infrastrukturu su uređenje Arheološkog parka Vižula u Medulinu, prometnice s parkiralištem u Labincima, parkirališta u Rapcu te Centra za posjetitelje u Barbanu.

Planovi

Rovinj prednjači i po ulaganjima u ostalu javnu infrastrukturu. Od ukupno oko 10 milijuna eura investiranih u prvoj polovici ove godine, 4,6 milijuna uloženo je na području grada Rovinja i to u popločenje platoa kod crkve sv. Eufemije i kružno raskrižje Dapiran - Istarska ulica. Uz to, najvažnija realizirana ulaganja u ostalu infrastrukturu su rekonstrukcija ulice Valpereri i izgradnja sjevernog lukobrana Katarin u Rovinju, rekonstrukcija raskrižja na ulazu u Rabac i nerazvrstana cesta Breg Ivanovci u Labinu, obnova ceste Zajerci - Draguć u Cerovlju i ceste Baštići - Gržići - Mlin u Grožnjanu.

U drugoj polovici godine, do kraja 2019. planira se više od 14 milijuna eura vrijednih ulaganja u turističku infrastrukturu te 22,3 milijuna eura u ostalu javnu infrastrukturu. Rovinj ulaže više od 10 milijuna eura u biciklističke trake, rekonstrukciju cesta, odlagalište i izgradnju komunalne luke San Pelagio. U Puli se gradi šetnica uz more, u Taru uljara, u Labinu rekonstruira rudarski toranj Šoht, a u Raši uređuje Centar za posjetitelje Arsia. Među infrastrukturnim investicijama do kraja godine ponovno prednjači Rovinj sa 6,6 milijuna eura vrijednim ulaganjima u objekt za gospodarenje otpadom, oborinsku kanalizaciju te izgradnju prometnica. Osim toga, grade se prometnice unutar radne zone Štrpe s pratećom infrastrukturom u Brtonigli, u Funtani se stara škola preuređuje u kulturni centar/društveni dom te gradi cesta Tržnica - kampovi Puntica i Bijela uvala, u Gračišću grade dječji vrtić, u Ližnjanu obnavljaju ceste i javne površine, u Livadama grade sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, u Oprtlju ulažu u nerazvrstane ceste Fakini - odvojak Brušti - Mikolotići - Pašini - Golubići - Bencani - odvojak Respili - odvojak Ravnica, a u Umagu u gradski trg Prvog svibnja i cestu u zoni Market.

Za nagodinu najavljeno je oko 12,8 milijuna eura investicija u turističku infrastrukturu diljem Istre. Najveći iznos trebao bi biti investiran u općini Tar-Vabriga - više od 5,8 milijuna eura za Eko muzej maslinovog ulja, Muzej ribarstva i uređenje plaža. Sljedeći najznačajniji projekti vezani uz turističku infrastrukturu u Istri su rekonstrukcija i opremanje kulturnog centra/kinodvorane u Novigradu, nogostup i biciklistička staza Faž - Turnina u Rovinju, Park povijesti u Banjolama, Centar za posjetitelje i park šuma u Livadama te Kuća pršuta u Tinjanu. Investicije u ostalu infrastrukturu trebale bi iznositi oko 25,4 milijuna eura. S novih 10 milijuna eura u Rovinju planiraju nastaviti izgradnju komunalne luke San Pelagio i objekta za gospodarenje otpadom, popločenje platoa kod crkve sv. Eufemije te izgraditi novi rotor na lokaciji Lacosercio - Tommaseo. U 2020. godini nastavlja se gradnja dječjeg vrtića u Gračišću, ulaganje u nerazvrstane ceste i javne površine u Ližnjanu, rekonstrukcija cesta, nogostupa i puteva u Taru-Vabrigi te ulaganja u prometnu infrastrukturu, deponiju građevinskog materijala i poduzetničku zonu Ungarija u Umagu.

Definirani prioriteti

- Svi ovi projekti realiziraju se u skladu sa smjernicama Master plana razvoja turizma Istre do 2025. godine kojima su definirani prioriteti - turizam sunca i mora, kratki odmori, sport i aktivnosti te touring i kultura. Ako generalno pogledamo u koje segmente turističke infrastrukture najviše ulažu istarski gradovi i općine, prevladavaju uređenje plaža, šetnica, biciklističkih staza, dječjih igrališta, parkirališta i centara za posjetitelje. Primjećuje se i ulaganje u javne sanitarne čvorove, što je za svaku pohvalu s obzirom na evidentnu potrebu. Dobra turistička infrastruktura mora unaprjeđivati povezanost, mobilnost, otvorenost, podržavati zaštitu bioraznolikosti te stvarati brojne mogućnosti za lokalnu zajednicu i privatni sektor. Ne smije urušavati i degradirati ljuske živote, već treba otvarati nove mogućnosti za poslovne prilike i socijalnu uključenost na bazi ravnoteže interakcije turista i domicilnog stanovništva, kaže županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković.

Prema Master planu razvoja turizma, ističe, Istri nedostaju atraktivno uređeni punktovi s pogledom, atraktivni muzeji i galerije te njihova umreženost i profesionalizacija, lijepo uređeni ulasci u gradove iz svih pravaca, povezanost zračne luke Pula s ključnim tržištima, parkovi, stajanke i parkinzi za autobuse, trgovine autohtonim proizvodima, kongresni odnosno multifunkcionalni prostori koji bi služili i za mini kongrese.